Bez ikakve namjere da stvaramo paniku, seizmološke aktivnosti jednostavno nije moguće predvidjeti, jer se događaju iznenada i bez upozorenja, možda nije loše podsjetiti se na pravila ponašanja kojih se valja držati u slučaju jačih potresa.

Što je potres?

Potres je svako naglo, iznenadno, i brzo podrhtavanje tla/Zemlje uzrokovano prolaskom seizmičkih valova kroz Zemljine stijene ili pucanjem stijena u unutrašnjosti Zemlje ili njihovim pomicanjem duže već postojećih rasjeda ili pukotina. Ukoliko snažan potres pogodi naseljeno područje, često dolazi do katastrofalnih posljedica za stanovništvo uz veliku materijalnu štetu.

Koje su mjere zaštite od potresa?

Primjerene preventivne pripreme i sveobuhvatne i pravovremene mjere zaštite i spašavanja čuvaju naše živote i imovinu te umanjuju nastale posljedice. Stoga u ovoj kratkoj uputi navodimo osnovne informacije o postupanju u slučaju potresa, kako bi u slučaju potresi mogli pomoći sebi i drugima.

Što učiniti prije potresa?

Uvijek, a pogotovo prije samog potresa (što ne možemo predvidjeti), trebalo bi voditi računa da su u svakom trenutku sanirane neispravne električne instalacije te plinske instalacije i vodovodne cijevi. Preporučljivo je ugrađivati fleksibilne cijevi, čime bi se izbjeglo njihovo pucanje i izazivanje novih opasnosti i šteta.

U samom prostoru u kojem se boravi, nužno je znati gdje su glavne sklopke električnih instalacija, ventili za vodu i plin te kako se zatvaraju. Velike i teške predmete trebalo bi poskidati s visokih polica i smjestiti ih bliže tlu, odnosno iz perspektive očekivanja potresa, one se tamo nikada ni ne bi smjele nalaziti. Ormari, ogledala i slike na zidovima trebali bi uvijek biti dobro fiksirani.

Općenito, trebalo bi voditi računa o tome da su onemogućena gibanja pokretnih dijelova namještaja i tehničke opreme. Lomljive predmete, npr. od stakla i porculana, također bi trebalo držati u niskim i zatvorenim ormarićima. 

I ono vjerojatno najvažnije, u svakom trenutku dobro je znati koja su „sigurna“ mjesta u svakoj prostoriji, odnosno koji je čvrsti ili nosivi zid. Takvi zidovi bi trebali poslužiti kao zaklon ukoliko dođe do jačeg potresa.

Nadalje, pri ruci bi valjalo imati baterijsku lampu, radio, zviždaljku i komplet prve pomoći. Dobro je imati i zalihe hrane i pića, prije svega vode.

Također, sa članovima obitelji i/ili kolegama s posla dobro je dogovoriti dva mjesta za sastajanje nakon potresa. Prvo u blizini stambenog prostora, negdje na otvorenom, a drugo izvan susjedstva, u slučaju da niste u mogućnosti doći do kuće. Svatko mora znati mjesto sastanka. 

Kratke upute postupaka prije potresa:

• uočiti koja su sigurna mjesta u prostoru u kojem se nalazite, a pogodno je za sklanjanje u slučaju rušenja objekta,
• odredite sigurno mjesto u domu i/ili radnom mjestu,
• ormare i viseće elemente dodatno pričvrstiti za zidove, a teške predmete s otvorenih polica premjestiti na niže, kako ne bi postali opasnosti tijekom potresa,
• upoznajte se s mjestima na kojima su ormarići prve pomoći te se informirajte tko su osobe koje su osposobljene za pružanje prve pomoći (odnosi se na radno mjesto i/ili upravitelja objekta),
• informirajte se gdje je glavna sklopka za isključenje električne struje, te gdje su ventili za isključenje vode i plina, u slučaj neodgodive potrebe, npr. uslijed potresa može doći do požara,
• osobe zadužene za pružanje prve pomoći moraju redovito provjeravati sadržaj ormarića prve pomoći, te obavijestiti odgovorne osobe o nedostatku sadržaja ormarića prve pomoći (odnosi se na radno mjesto i/ili upravitelja objekta),
• osigurati slobodnima transportne i evakuacijske puteve (za pristup žurnih službi: vatrogasci, hitna pomoć, policija, hrvatska gorska služba spašavanja i sl.),
• informirati se gdje je zborno mjesto (mjesto okupljanja) na lokaciji gdje boravite ili obavljate rad,
• informirajte se tko je voditelj evakuacije i spašavanja u slučaju potrebe za evakuacijom djelatnika (odnosi se na radno mjesto i/ili upravitelja objekta),
• pripremite mobitel, svjetiljku, tranzistorski radio, rezervne baterije i pribor za prvu pomoć za slučaj potrebe.

Što činiti za vrijeme trajanja potresa?

Tijekom samog potresa najbitnije je pokušati ostati smiren što je najviše moguće, ne paničariti i osvijestiti da ne ubija sam potres, već da do većine ozljeda ili smrtnih stradavanja dolazi kad se ljudi uspaničeno pokušavaju dokopati otvorenog prostora. Pritom ih najčešće ozljede polomljene instalacije, građevinski materijal, staklo s prozora ili vrata, električni kablovi, i općenito, predmeti koji padaju.

Cilj jest dokopati se otvorenog prostora, ali uz što manje rizika. Tijekom samog potresa nužno je pronaći najbliže sigurno mjesto i minimalno se kretati. Ako se zateknemo u nižim prostorijama, pri prvim podrhtavanjima tla treba izaći na otvoreni, slobodan prostor i udaljiti se od stabala, uličnih svjetiljki i građevina. Ako smo, pak, na višim katovima ili moramo ostati u zatvorenom prostoru, sklanjamo se pored nosivih zidova, pod okvire vrata za koje procijenimo da su dovoljno snažni, pod čvrsti stol ili klupu, ili uz nosivi zid.

Nije loše i zaštititi glavu i lice rukama te se prisloniti uz kut nosivog zida i obavezno se držati dalje od stakla, prozora, vanjskih zidova te svega što bi moglo pasti npr. rasvjetnih tijela, namještaja, itd. Ako ste u krevetu kad počne potres, nije loše rješenje i ostati tamo, čekati da prođe, a glavu zaštititi jastukom no samo u slučaju da niste pod teškim rasvjetnim tijelom koje bi moglo pasti; u tom slučaju ipak potražite sigurniju poziciju.

Ostanite ispod okvira vrata samo ako znate da je riječ o snažnom, nosivom zidu. Ostanite u zatvorenom sve dok se podrhtavanje tla posve ne smiri i tek tad iziđite na otvoreno.

Nikako ne koristite dizala/liftove. Ako vas potres zatekne u automobilu, nemojte se zaustavljati ispod mostova, podvožnjaka, u tunelima ili u blizini električnih vodova. Vozilo parkirajte na otvorenom prostoru, ali tako da ne ometa prolaz većim vozilima žurnih službi te nemojte sa svojim autom biti smetnja u prilazu npr. hidrantu ili hidrantskom ormaru.

Ukoliko zapnete pod ruševinama, ni slučajno ne palite šibice ili upaljače, kretnje svedite na minimum, a usta pokrijte dijelom odjeće ili maramicom. Pokušajte ostati smireni i lagano lupajte po cijevima ili zidovima kako bi vas spasioci mogli pronaći. Koristite se zviždaljkom s početka priče – ako je imate.

Ne vičite ako ne morate jer vikanje može uzrokovati udisanje opasne količine prašine. Čuvajte svaki atom snage. 

Kratke upute postupaka za vrijeme trajanja potresa:

• ostanite unutar građevine, sagnite se i pokrijte.
• sačuvajte prisebnost i najbitnije od svega ne paničariti!
• odmaknuti se što dalje od staklenih površina, polica ili od sličnih objekata i površina koje mogu pasti i ozlijediti vas.
• ako ste u vozilu zaustavite se na otvorenom prostoru i ostanite u vozilu, izbjegavajte mostove, nadvožnjake, tunele i držite se podalje od stambenih objekata, omogućite prolaz spasilačkim ekipama.
• ne trčite na izlazna vrata i/ili stepeništa!
• ponašajte se sukladno ranije naučenim uputama ili naučenim uputama za vrijeme trajanja ugroze i provodite sve preporučene mjere za pojedinu vrstu ugroze, kako biste najbolje zaštitili sebe, i druge osobe koje su se zatekle u prostoru pogođenom potresom te istovremeno, na taj način, ublažili posljedice po zdravlje i živote ljudi te štete na imovini i u okolišu.
• u svakoj ugrozi odmah po njenom nastanku, započnite primjenjivati mjere osobne zaštite.

Koji je postupak zauzimanja položaja tijela za vrijeme potresa?

Što je objekt veći i čvršći, manje će se sabiti, te će time ostati veća slobodna površina pored njega, a time i veća vjerojatnost da osoba koja se tu sakrila prođe bez ozljeda. Životinje i mala djeca instinktivno zauzimaju fetalni položaj – to isto činite i Vi tijekom potresa! Neka istraživanja ukazuju na to da životinje/kućni ljubimci ipak mogu predosjetiti potrese par stotinki sekunde prije nego se oni dogode, pa nije na odmet obratiti pozornost na npr. iznenadno bježanje/trčanje/skrivanje životinje.

Na taj način možete preživjeti i minimalizirati ozljede jer zauzimate najmanji dio površine. Legnite pored nekog objekta – ležaj, sofa stol, auto, bilo kojeg velikog objekta koji će se malo sabiti i ostaviti dovoljno prostora za skrivanje. Ukoliko ne postoji mogućnost zauzimanja fetalnog položaja potrebno je stati ispod nosivog zida i/ili dovratnik/štok nosivog zida.

Što učiniti nakon potresa?

Nakon potresa budite u pripravnosti i uvijek spremni za novo podrhtavanje tla. Naknadni potresi uglavnom su slabiji od glavnog, ali su jednako opasni jer mogu stvoriti novu štetu na već načetim građevinama. Najsigurnije je ostati na otvorenom dok se sve ne smiri. I dalje vrijedi ono za što je lako ponavljati u teoriji i kad se ništa ne događa, samo pokušajte ne paničariti, pokušajte ostati smireni i racionalni. 

Ako ste zapeli u zatvorenom, procijenite koji je način najpogodniji za izlazak na sigurno. Uzmite sa sobom samo najnužnije, vodite računa o potrebama djece i starijih te nemojte zaboraviti ni na kućne ljubimce. Ako ste u prilici, zatvorite glavne ventile vode i plina te isključite struju.

U slučaju da oko vas ima ozlijeđenih, svakako pokušajte pomoći, no jedino ukoliko ste potpuno sigurni u to što radite. Obavijestite žurne službe ako znate da oko vas ima ranjenih. Pratite vijesti i upute nadležnih te njihove znakove za uzbunjivanje. Postupajte prema njihovim uputama i još jednom, ne paničarite.

Kratke upute postupaka nakon potresa:

• ostanite mirni i ne širite paniku!
• kada prestanu prvi potresi napustite prostorije smireno na najpogodniji način (građevinu ne napuštajte dizalom, ne trčite po stepenicama – obratite pozornost na moguća oštećenja),
• uzmite najnužnije stvari,
• građevinu napustiti prema planu evakuacije i spašavanja (ukoliko postoji) i evakuaciju provedite putem najbližih stepeništa za koja morate pokušati procijeniti da li su sigurna,
• zborno mjesto nalazi se ispred zgrade i/ili na prvom sigurnom otvorenom prostoru,
• ako ste zatrpani ispod ruševina pokrijte usta maramicom ili tkaninom i lupkajte po najbližoj površini ili zidu tako da vas spasioci mogu čuti i odrediti gdje se nalazite,
• ne vičite i štedite energiju,
• isključite struju na glavnoj sklopi, te zatvorite plin i vodu na glavnom ventilu (osobe koje su zadužene i osposobljene, odnosno osobe koje znaju što rade),
• otvorite vrata i prozore ukoliko osjetite miris plina,
• ostanite pribrani, provjetrite jeste li ozlijeđeni i ako možete, pružite si prvu pomoć,
• do dolaska spasilačkih timova pomozite ozlijeđenima oko sebe, ne pokušavajte pomicati teško ozlijeđene osobe, osim ako to nije potrebno radi spašavanja života,
• ako morate pomaknuti osobu bez svijesti, najprije joj imobilizirajte vrat, leđa i ozlijeđene udove,
• očekujte dodatne potrese koji mogu biti dovoljno snažni da uzrokuju dodatnu štetu, pa izbjegavajte jako oštećene građevine,
• ne uključujte instalacije samostalno, prepustite to ovlaštenim osobama,
• ako se nalazite na otvorenom, udaljite se od građevina ili objekata kojima prijeti urušavanje,
• odmah ugasite manji požar u vašem prostoru ili susjedstvu, ne čekajte vatrogasce,
• slušajte vijesti samo iz provjerenih izvora, te obavijesti lokalnih vlasti,
• uputite se na dogovoreno zborno mjesto,
• ne koristite telefon/mobitel, izuzev za hitne pozive, budite svjesni da može doći do zagušenja linija,
• nemojte odlaziti u razgledanje oštećenog područja, time samo usporavate intervencije spasilačkih ekipa, ostanite daleko od oštećenih područja.

Koje su nužne stvari za preživljavanje u slučaju potresa?

Ukoliko ste u mogućnosti preporuka je posjedovati ruksak vodootpornog materijala s osnovnim stvarima neophodnim za preživljavanje u slučaju katastrofe. Uz sebe imajte osobne dokumente, te potrebne ključeve.

Preporuka sadržaja ruksaka za preživljavanje:

• mobilni uređaj i pripadajući punjač,
• komplet za prvu pomoć,
• svjetiljka s rezervnim baterijama,
• popis lijekova i lijekovi za kronične bolesnike,
• rezervna optička pomagala,
• voda u boci,
• konzervirana i nekvarljiva hrana,
• pripremiti i ponijeti pokrivače i rezervnu odjeću.

IZVOR: zastita.eu