Arheološka istraživanja na istočnoj obali Splita

U cilju stišavanja bespotrebne i destruktivne polemike u vezi zaštitnih arheoloških istraživanja na istočnoj obali Splita, oko Turističke palače, gradonačelnik, Ivo Baldasar zatražio je stručno mišljenje pročelnika Konzervatorskog odjela u Splitu,  dr. sc. Radoslava Bužančića.

Očitovanje dr. Bužančića vam donosimo u cijelosti i u cilju pravovaljanog informiranja javnosti vas molimo da ga objavite u skladu s uređivačkom politikom vaše medijske kuće.

„Zaštitna arheološka istraživanja na istočnoj obali Splita danima su u središtu pozornosti gradskih medija i portala. Naslovi novinskih članaka, nestručne interpretacije nalaza i komentari neupućenih građana potpuno su izmijenili sadržaj i značaj pronađenih ostataka. U sondama iskopanim na području nekadašnjih lazareta nema ostataka antičke arhitekture. Pronađeni zidovi su novovjekovni, a najstariji među njima su iz 16. i 17. st., a pripadaju gradskim zidinama koje su s morske strane branile lazarete. Isto tako slike podova, prikazani na portalima i u tisku, sasvim su novog datuma, oni betonski iz prve polovine 20. st. pripadaju zatvoru sv. Roka porušenom u bombardiranju 1943. Vijest o pronalasku antičkih ostaka, odnosi se na nekoliko kamenih blokova iz rimskog doba, a jedan od njih je i stariji helenistički bunjato, koji su uzidani u novovjekovnu arhitekturu. Njihov značaj je forenzičke naravi i svjedoči o ranim slojevima grada koji na žalost na ovom mjestu nisu pronađeni.

Upavo suprotno pisanju i komentarima u medijima, konzervatorska služba je odavna zatražila izmjenu projekata kako bi se zapadno od Turističke palače, umjesto štekata,  formirao arheološki park. Projektom je prezentiran nalaz splitskih južnih bedema s kasnorenesansnom kulom na potezu od Turističke palače do prometnice u dužini od oko tridesetak metara. Upravo su temelji spomenute kule građeni od antičkih blokova srušenih zidova Dioklecijanove palače.

Bojazan zabrinutih ljubitelja splitske baštine kako struka zanemaruje prezentiranje arheoloških ostataka potpuno je neutemeljena, jer od ostataka pronađenih temelja splitskih južnih bedema, samo četiri metra neće biti prezentirana nakon istraživanja i to radi funkcioniranja prometa na istočnoj obali. Oni trebaju shvatiti da je prezentacija povijesnih slojeva grada vrlo složen posao koji nipošto ne smije ugroziti univerzalne vrijednosti Splita među kojima je iznimno važna ona koja se odnosi na ritam svakodnevnog života. Prezentacija južnih bedema u arheološkom parku, koju će pratiti grafička i tekstualna objašnjenja na panoima i izloženi nalazi kamene dekoracije sklopa, velik je korak u složenoj prezentaciji splitske baštine, a ne devastacija kako je nazivaju neupućeni kritičari.

Što se tiče splitskih lazareta, oni su izgrađeni su koncem 16. st. jugoistočno od Dioklecijanove palače, a porušeni su iza Drugog svjetskog rata. Njihovo se uklanjanje tražilo još u doba purifikacija koncem 19. st. kako bi se dobio pogled na zidove Palače. Bombardiranje koje ih je porušilo prekinulo je stoljetnu raspravu o njihovom uklanjanju i omogućilo prezentaciju južnih i istočnih zidova Dioklecijanove palače.“