21. prosinca 2017.

Božićni prijem kod splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišića

Božićni prijem kod splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišića

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić upriličio je tradicionalni Božićni prijem u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Nadbiskupskom ordinarijatu zaželjevši prisutnima slogu i mir, te dobro zdravlje u 2018. godini.

2017_12_21_nadbiskup.jpg Prijemu su prisustvovali brojni predstavnici vjerskog, društvenog i političkog života Splita i Dalmacije, između ostalih, splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, predsjednik Gradskog vijeća Jure Šundov,  župan Splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, saborski zastupnici, gradski vijećnici, akademici te predstavnici diplomatsko-konzularnog zbora.
Obraćajući se prisutnima gradonačelnik Krstulović Opara naglasio je potrebu poniznosti u djelovanju svih onih koji obnašaju odgovorne javne dužnosti.
„Božić je trenutak kada se suočavamo sa poniznošću maloga Isusa rođenog u štalici u Betlehemu. Poniznost je potreba nas koji donosimo važne odluke kako bi smo razbistrili svoje misli koje su zatrpane brojnim obvezama i svakodnevnim brigama. Poniznost nam je potrebna da bi smo u donošenju odluka znali prepoznati ono što je dobro i bitno, te kako bi smo znali izaći na pravi put“, kazao je, između ostalog,  gradonačelnik Splita. Prigodne čestitke uputio je i župan Boban kazavši kako je Božić blagdan kada čovjek pali svjetlo božanskog u sebi. Župan je u svom govoru upozorio kako Hrvatska u 2018. godini postaje država s manje od 4 milijuna stanovnika te je potrebno okrenuti se svakom djetetu.
Obraćajući se čestitarima, nadbiskup Barišić je naglasio da je potrebno stvarati klimu dobre volje u zajedništvu Božića.„Nije dobrodošlica Isusu i Božiću uvijek bila dobrodošlica. Sjetimo se borbenog ateizma i 2017_12_21_nadbiskup2.jpgsustava iz povijesti koji su se urušili. Danas se taj borbeni ateizam javlja u nekim drugim obličjima. I danas prijete mnoge opasnosti, mnoge Scile i Haribde. Ruski filozofi i mislioci 16. i 17. stoljeća ostali su iznenađeni kada su vidjeli kolika je fragmentarnost i kaotičnost misli prisutna na Zapadu. Za izlazak iz takve situacije ruski filozofi i mislioci su predložili rješenje - Isus Krist. Lav Tolstoj jednom je rekao da kad bi mu netko uspio matematički izvesti da je istina izvan Krista, poručio je da bi radije ostao uz Krista. Naša mladež voli domovinu, ali ne vidi u njoj svoju budućnost. Kako stvoriti pretpostavke da ti mladi ovdje vide svoju budućnost? Najradije bih sve vas uzvanike poveo u Betlehem da se s Isusom susretnemo na mjestu gdje se rodio. Da se svatko od nas, na osobnoj razini, susretne s izvorom čovještva i Bogočovjeka. Krist je ipak preko malih božićnih jaslica došao k nama i postao nama svima blizak. Poniznost ne umanjuje čovjeka. Poniznost ne umanjuje nečije odrastanje.“, poručio je monsinjor Barišić dodavši da blagdanska druženja zbližavaju ljude, dijeleći radost jedni s drugima.

Povratak