Gradsko vijeće donijelo zaključke o Spaladium areni i stanju u Prometu

Nakon više od osam sati rada završena je 11. sjednica Gradskoga vijeća na kojoj se tematski raspravljalo Spaladium areni i stanju u TD „Promet“ d.o.o. Split i pri čemu su odluke izglasane jednoglasno, ili s velikom većinom glasova vijećnika.

Prije početka sjednice utvrđene su promjene u sastavu vijećnika. Tako se na vlastiti zahtjev iz vijeća povukao Ranko Milić, vijećnik na listi grupe birača nositelja Marijane Puljak. Njegovo mjesto je slijedom redoslijeda trebao zauzeti Alen Harapin, ali pošto je on odustao od ulaska u vijeće, kao slijedeći na listi je u vijeće ušao Jakov Prkić, koji je potom javno položio vijećničku prisegu.

Također, vijećnik Damir Ćosić je izvijestio da je napustio stranku Hrvatsku stranku prava Ante Starčević i prešao u status nezavisnog vijećnika.

Sam početak sjednice obilježila je polemika oko nedostatne dokumentacije za raspravu o prvoj točci Dnevnog reda, odnosno o Spaladium areni. Dio vijećnika je zatražio da im se dostavi Ugovor o gradnji arene, ocjenjujući da bez tog, najrelevantnijeg dokumenta i njegovih aneksa ne mogu meritorno raspravljati o temi, koja je, financijski izraženo, „teška“ preko 50 milijuna eura. Poslije polsatne rasprave predsjednik vijeća Boris Ćurković je odlučio da se ugovori s aneksima podijele vijećnicima te odredio polsatnu stanku da se vijećnici, koji ranije nisu imali na uvidu Ugovor s popratnim aneksima, upoznaju s dokumentom u svrhu meritorne rasprave.

U trosatnoj raspravi je izrečen niz ocjena o problematičnosti same ideje da se ide u izgradnju arene, do toga da je Ugovor, zajedno s aneksima, sročen na štetu grada Splita te je u tom smislu bilo i zahtjeva da se pokrene pitanje odgovornosti onih koji su sudjelovali u cijelom tom projektu. U tom kontekstu je posebno apostrofiran bivši gradonačelnik Ivan Kuret. Rečeno je da nije smio potpisati anekse bez odobrenja Gradskog vijeća, jer je njihova vrijednost prelazila milijun kuna te su stoga oni ocijenjeni kao ništavi.
Iznesen je i podatak da je Ugovor s aneksima toliko kompleksan i kompliciran da najveći pravni autoriteti u Hrvatskoj te sam DORH nisu mogli dati ocjenu kako bi se trebalo postupiti u sadašnjoj situaciji predstečajne nagodbe, kada prijeti stečaj tvrtki „Sportski grad“ TPN, koja upravlja arenom i hoće li grad u tom slučaju trpjeti štetu i u kom iznosu.

Na kraju je jednoglasno zaključeno da će se pisanim putem od nagodbenog vijeća FINA-e zatražiti produženje roka za predstečajnu nagodbu tvrtke Sportski grad TPN od najmanje 30 dana i to zbog složene tematike s kojom se lokalna samouprava još nije susrela u svojoj praksi. U tom periodu bi se, također, još jednom razgovaralo sa svim partnerima u projektu: bankama, Vladom i konzorcijem. Naglašeno je da se država ne povlači iz projekta i da ga treba modificirati, a u slučaju da FINA ne odobri produženje roka za predstečajnu nagodbu, tvrtka „Sportski grad“ će automatski otići u stečaj, a sudbina Spaladium arene i njenih dugovanja će se rješavati na sudu.

Sa stanjem u „Prometu“ vijećnike su upoznali direktor Edo Meštanek, koji je na tu dužnost imenovan prije četiri mjeseca i Branimir Barčot, predsjednik Nadzornog odbora Prometa i savjetnik gradonačelnika za komunalne poslove. U „Prometu“ radi 787 ljudi, što je po njihovoj procjeni oko 150-200 previše, jer na 157 vozila bi trebalo dolaziti oko 3,5 zaposlenih. Ne postoji jedinstveni informatički sustav, već ih je čak devet, ali ga uopće nema u skladištu robe. Zaposleno je 99 invalida rada, subvencije se smanjuju – u zadnje tri godine na 15,6 milijuna kuna sa prijašnjih 20 milijuna, a cijene goriva rastu. Problem je i neplaćenih 9 autobusa iz 1990. godine, koji su nabavljani na leasing od tvrtke „Cosmos“, a potom nisu plaćeni i sada je utužen njihov najam, što po različitim procjenama iznosi između 40 i 110 milijuna kuna s kamatama. O tome se vodi sudski spor, koji će biti izgubljen, a jedino je neizvjesna visina iznosa koji će se morati platiti. Tu je i problem otkupa pumpe za čiju kupnju u vrijednosti od 3,8 „Promet“ sam nema novca, iako je, između ostalog, postigao uštede od 500 l goriva dnevno pa sada troši oko 4,5 milijuna litara goriva godišnje. U „Prometu“ smatraju da bi kupnjom pumpe postigli kontrolu distribucije goriva na području gdje je smješteno poduzeće. Znatan dio prihoda se ostvaruje od parkirališta, ali to uglavnom ide na subvencioniranje troškova prigradskih linija. S tim u vezi je rečeno da bi dio tih linija koje završavaju u Splitu trebao, temeljem zakona, imati komunalni, a ne županijski karakter pa bi grad mogao utvrđivati visinu cijena. U tom kontekstu je spomenuto da se u posljednje vrijeme gubici ostvaruju i na linijama 37 i 60. Lošim poslovnim potezom je ocijenjeno odricanje od sustava „paukova“, što je također činilo dio prihoda. Kao još jedan važan problem istaknuta je nabavka novih autobusa, a taj problem je povezan s vlasničkim odnosima. Pritom je i u raspravi ocijenjeno da bi udjel grada Splita bio veći od 65 posto da su se velike kupnje vodile kao dokapitalizacija, a ne kao donacije. S tim u vezi je ukazano na podatak da je Split od 1999. do 2013. godine uplatio javnom prijevozniku 197 milijuna kuna, od ukupno uplaćenih 275 milijuna kuna te da grad subvencionira „Promet“ i „preko“ parkinga, s kojih se ubire od 8,5 do 10 milijuna kuna godišnje.

Iako, po riječima vodstva poduzeća „Promet“ posluje pozitivno i uredno otplaćuje sve svoje obaveze, veliki teret mu predstavlja i 52 milijuna kuna prenesenih gubitaka te su po njihovoj ocjeni i dalje potrebne „financijske injekcije“, kako bi se održala stabilnost poduzeća.
Nakon rasprave, u kojoj se spominjala potreba drugačijeg pristupa u prodaji karata, ali i u kojoj je na površinu izašlo i da bivše strukture „Prometa“ snose polovičnu odgovornost za problem ticetinga, kojeg je izradila tvrtka Penta iz Pule, a ne samo izrađivači tog projekta, ocijenjeno je nemoralnim i nekorektnim blokiranje poduzeća od banaka. Date su sugestije za novi pravilnik o tarifiranju, ali i za prevladavanje teških financijskih problema za koje ni sam grad nije u stanju nositi se s njima. S tim u vezi, a u pogledu nabavke novih autobusa rečeno je da se razmotri, osim već dobivene ponude od EBRD i mogućnost njihove kupnje bespovratnim sredstvima iz fondova EU. Informacija o stanju, odnosno poslovanju „Prometa“ je usvojena jednoglasno, ali uz napomenu da se ne može prihvatiti prijedlog mjera konsolidacije, jer je nedostatan i da ga treba pripremiti za narednu sjednicu vijeća. Usvojena je i nova tarifna odluka u kojoj su u red onih kojima se subvencionira javni prijevoz na području grada Splita (đaci, dobrovoljni davatelji krvi…) uvršteni i članovi obitelji nestalih i poginulih branitelja te mještani Srinjina, dok će se za sljedeću sjednicu pripremiti tarifni sustav za kategoriju osoba starijih od 65 godina.

Većinom glasova je odlučeno i da se kupi pumpnu stanicu „Jadranmonta“ za 3,8 milijuna kuna, a gradonačelnik je jednoglasno ovlašten da sa svojim suradnicima pokrene postupak nagodbe s „Cosmosom“ te da tu nagodbu predloži Gradskom vijeću, dok će se problem prenesenih gubitaka raspraviti na narednoj sjednici Gradskog vijeća.