Obilježena pobjeda narodnjaka 1882. godine u Splitu

Polaganjem vijenaca i cvijeća na Gradskom groblju Lovrinac te na spomen obilježjima u samom gradu, započelo je, u organizaciji Grada Splita i Društva prijatelja kulturne baštine obilježavanje 135. godišnjice pobjede Narodne stranke u Splitu na izborima održanim 28. listopada 1882. godine.

Riječ je o jednom od najznačajnijih događaja u povijesnici grada Splita, nakon kojeg je konstituirano Gradsko vijeće na kojem se po prvi put govorilo hrvatskim jezikom te uspostavljena prva hrvatska uprava grada.
Na Gradskom groblju Lovrinac izaslanstva Grada i Društva, predvođena gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom i Edom Šegvićem položila su vijence na grobove istaknutih splitskih gradonačelnika iz tog vremena: Antoniu Bajamontiju, Petru i Vinku Kataliniću, Vicku Mihaljeviću, Gaji Bulatu te Dujmu Rendiću Miočeviću, koji je upravo te 1882. godine postao i prvi načelnik hrvatske uprave grada.
Nakon toga su, Katja Marasović i Ante Rendić Miočević, potomci pobjedonosnih narodnjaka, na Narodnom trgu (Pjaci) na štandarac podignuli povijesnu zastavu ponarođene splitske općine iz 1882. godine.
„Naša je dužnost prisjećati se važnih datuma iz splitske, dalmatinske i hrvatske povijesti. To smo učinili i prije deset godina kada sam na 125 godišnjicu ovog događaja, kao mladi vijećnik, povijesnu zastavu, koja se čuva u Muzeju grada Splita, izvjesio u „Banovini“. I sada, deset godina kasnije došli smo u prigodu da, s velikim ponosom i osjećajem odgovornosti prema mojim prethodnicima, njima u čast, ali i u zalog mladim generacijama, podignemo danas ovu zastavu – repliku koju sam dao izraditi, na splitski štandarac. Pritom moram reći da sam donio odluku da na štandarcu mogu biti izvješene samo gradska i državna zastava. Sve ostale, karnevalske, ili vezane uz neke druge prigode imaju drugo dostojno mjesto i ne mogu biti na mjestu na kojem veličamo naš grad, našu Dalmaciju i našu domovinu. Danas su ovu zastavu, Ante Rendić Miočević i Katja Marasović – izravni nasljednici ljudi koji su nas zadužili prije 135 godina podigli u ime svih nas i u ime Splićana budućih generacija“, kazao je splitski gradonačelnik.
„Ponosna sam na svog prapradjeda. Bio je ugledni poduzetnik – trgovac i kako je bio najstariji u vijeću njega su izabrali da progovori hrvatski“, kazala je Katja Marasović, prapraunuka negdašnjeg vijećnika Ivana Brajevića. „Riječ je o događaju koji nije samo važan za Split, nego i za Dalmaciju i cijelu državu. Silno sam ponosan da se grad Split sjetio da sam ja praunuk Dujma Rendića Miočevića i ne mogu drugo nego biti ponosan da je moj pradjed bio prvi načelnik i, kao ugledni odvjetnik, među tim ljudima koji su u tim teškim vremenima predvodili narodni pokret“, rekao je Ante Rendić Miočević, praunuk prvog gradonačelnika, koji danas živi u Zagrebu, iako je rođen u Splitu.
Potom su, na „kuću Pavlović“ (zdanje u kojem je 1882. g. izabrana prva hrvatska uprava grada), odnosno na spomen ploču na današnjoj Glazbenoj školi „Josipa Hatzea“ u Ulici kralja Tomislava 6, gradonačelnik Krstulović Opara, zajedno s bivšim gradonačelnicima Petrom Slapničarem, Ivicom Škarićem, prvim potpredsjednikom Gradskog vijeća Petrom Škorićem, zamjenikom gradonačelnika Ninom Velom te Edom Šegvićem postavili vijenac. „Samo su tri puta u cijeloj Hrvatskoj zvonila sva zvona: Prvi put upravo u povodu pobjede splitskih narodnjaka. Drugi put 1898. godine, kada je don Frane Bulić pronašao sarkofag kraljice Jelene i treći 30. svibnja 1990. godine. To dovoljno govori o tome koliko je ovaj događaj bio važan i koliko je i danas važan“, zaključio je gradonačelnik Krstulović Opara, pozvavši sve okupljene i građane da se, u popodnevnim satima, pridruže nastavku obilježavanja ove velike obljetnice, u Staroj gradskoj vijećnici, gdje će se u 18,00 sati održati svečana akademija posvećena ovom značajnom jubileju. Polaganju cvijeća te podizanju zastave na štandarac, uz brojne građane, prisustvovali su i brojni, kako bivši tako i sadašnji gradski vijećnici te saborski zastupnici.