Panel o potencijalima EU fondova za Hrvatsku na Ekonomskom fakultetu

Zamjenica splitskog gradonačelnika Anđelka Visković prisustvovala je danas na Ekonomskom fakultetu panel raspravi na temu „Strukturni fondovi za Hrvatsku: nova kohezijska politika 2014. – 2020.“.

Uvodna izlaganja su održali Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU te Johannes Hahn, povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku. Oni su u svojim izlaganjima pozvali na promjenu nepovoljnoga gospodarskog ozračja u Hrvatskoj, ocijenivši da u protivnom gospodarski oporavak neće biti moguć.
Ministar Grčić je pritom rekao da Hrvatska još uvijek nema dovoljno razvijene kapacitete za korištenje novca iz fondova EU-a. „Od 2014. do 2020. godine očekujemo alokaciju oko devet milijardi eura iz fondova EU-a za Hrvatsku i mi se moramo osposobiti da što veće količine tog novca apsorbiramo, a to neće biti lako“, rekao je Grčić. Kazao je da u državnoj upravi sada oko 350 ljudi radi na pripremi projekata za fondove EU-a te da će se taj broj uskoro povećati za još 200 visokoobrazovanih ljudi na državnoj razini. „Na lokalnoj razini taj broj bi trebao biti još dva-tri puta veći“ napomenuo je Grčić dodajući kako „iz EU-a savjetuju da imamo barem 50 projekata više nego što imamo novca, jer će tako biti veći izgledi za 'povlačenje' novca iz fondova. Naime, riječ je o tome da se iz EU fondova projekti sufinanciraju, a dio sredstava moramo pronaći u samoj Hrvatskoj“ pojasnio je Grčić, dodavši da o nama ovisi koliko ćemo tog bespovratnog i besplatnog novca povući iz fondova.
Johannes Hahn je uvodno naglasio da posljednjih godina u Hrvatskoj nije bilo dobro ozračje za investicije te da se to mora promijeniti. Govoreći o nastojanju EU da ravnomjerno razvija cjelinu kazao je da se iz kohezijskih fondova godišnje izdvaja 65 milijardi eura za ravnomjeran razvoj 271 regije, koliko ih je sada u Europskoj uniji. „Hrvatska će imati velike koristi od kohezijskih fondova. Oni su sjajna mogućnost za veliki uspjeh Hrvatske“ rekao je Hahn pojasnivši da kohezijska politika pridonosi ciljevima razvoja Europske unije do 2020. godine, od kojih je jedan od najvažnijih smanjenje siromaštva u nerazvijenijim regijama. Naglasio je da pri ulasku u EU Hrvatska treba provesti reforme koje će javne financije učiniti stabilnima te da se Hrvatska mora dobro pripremiti i ponuditi nove razvojne projekte. „Za pristup fondovima EU-a treba posebno imati projekte za infrastrukturu, željeznicu i vodoprivredu, ali i one koji bi poticali konkurentnost gospodarstva i razvijali izobrazbu“ rekao je Hahn, naglasivši da se ujedno mora spriječiti „odljev mozgova“, pri čemu onda kohezijska politika za Hrvatsku znači i zadržavanje stručnjaka koji bi pridonosili njezinu razvoju. On je naglasio i da je „prioritet Hrvatske u koehzijskoj politici stvaranje jake i kompetentne javne uprave na svim razinama“.
Sudjelujući u raspravi zamjenica Visković je istakla važnost edukacije, na čemu se već radi u gradu Splitu, ukazavši na to ne samo kada su u pitanju službenici nego i vodeći ljudi gradskih, općinskih i županijskih administracija. Ona je zatražila bolju protočnost komunikacija između lokalne samouprave i državne uprave te stvaranje jedinstvenih baza podataka kako bi se bolje informiralo o mogućnostima realizacije projekata. Na to je ministar Grčić kazao da su pripremljene posebne poticajne mjere za lokalnu samoupravu te da je formiran poseban fond za sufinanciranje projekata „težak“ 30 milijuna kuna, pogotovo za one koji nemaju fiskalni kapacitet, a sa HBOR-om je dogovoreno predfinanciranje projekata s kamatom od 4 posto koja sredstva se potom refundiraju kroz EU fondove. Uz predstavnike mnogih gradova, općina i županija iz Dalmacije, predstavnika gospodarstva te brojne studente ovom događaju je prisustvovao i Paul Vandoren, voditelj Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj.