Pitanja vijećnika

Točku vijećničkih pitanja je „otvorio“ Božo Zadro (HDZ) upitom o naplati komunalnih doprinosa, naknada i koncesija, odnosno je li Grad nešto propustio naplatiti te kakvo je stanje komunalnog reda.

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara mu je kazao kako bi o tome mogao napisati elaborat te da se pet njegovih savjetnika bavi skeniranjem stanja, a da podaci nađeni u blagajni nisu optimistični. „Sve ugovore ćemo svesti na godinu dana, kako bi ih mogli pratiti. Uočili smo i da ako netko plaća redovito ima 20 % popusta, što mi nije jasno. Imamo milijunske nenaplaćene iznose za komunalni doprinos zbog zastarjele softverske opreme, gdje se obrađuje tek 2016. godina. Moramo pokriti rupu od 570 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja iz prošlih godina. Poslat ćemo prve opomene bivšim korisnicima koncesijskih odobrenja za prethodne dvije godine i naći ćemo način i za tekuću. Uvest ćemo red, nastojat ćemo boljom naplatom povećati proračun. Najavili smo promjene u Odluci o komunalnom redu. Red se mora uvesti“, rekao je gradonačelnik. Savjetnik Dragan Brtan je dopunio sa podacima o neažurnosti i sporosti u naplati, navevši primjerice da je stranim vozilima nenaplaćeno 4000 kazni u vrijednosti 2 milijuna kuna, autobusima oko milijun kuna, oko 2000 rješenja komunalnih doprinosa sa cca 27 milijuna kuna….te za Žnjan dug od 1,2 milijuna kuna za 2015. i 2016. godinu.

Joško Markić (SDP) je upitao kako grad misli povećati dostupnost primarne zaštite u istočnim kotarevima u kojima djeluje tek šest timova primarne zaštite. Gradonačelnik ga je pozvao da da prijedlog, s obzirom da je riječ o zdravstvu, kao njegovom području. „Iznesite prijedlog. Otvorena su vam vrata. A na Pujankama mislimo aktivirati zapušteni poslovni prostor“, rekao je gradonačelnik, na što je Markić između ostalog spomenuo da grad od najamnina od Doma zdravlja godišnje uprihodi 500 tisuća kuna, koje bi se mogle preusmjeriti u razvoj te djelatnosti. Završilo je na tome da će gradonačelnik dati pismeni odgovor, a Markić pismeni prijedlog razvoja primarne zaštite.

U kojoj je fazi potraživanje Grada u visini od 35 milijuna kuna od Splitskog sveučilišta zanimalo je Aidu Batarelo (SDP). „Došli smo u fazu da grad svoje sveučilište smatra neprijateljem. Dugovi su narasli. Sveučilište ne može biti strana s kojom ćemo se sudovati i mi ćemo ići na mirenje ili ublažavanje tih parnica koje su i u vašem mandatu pokrenute prema jednom od atributa gradskosti. Mislimo Sveučilište u Splitu učiniti splitskim, što do sada nije bio slučaj. Zamislite što bi bilo da nema 25 tisuća studenata? Ostali bismo i bez kreativne industrije i imali samo turizam - odgovorio je Krstulović Opara. Batarelo je ustvrdila kako se grad nije ponašao maćehinski, jer je sveučilištu poklonio i zemlju u vrijednosti 15 milijuna kuna. „Ne treba prouivati grad, jer je tadašnje ministarstvo inzistiralo da grad plati predporez i nije imalo sluha. Stoga sugeriram da se rješenje nađe u suradnji s Ministarstvom“, rekla je Batarelo. Na to joj je gradonačelnik odgovorio kako je ministarstvo već dalo 70 milijuna kuna, od 110 milijuna potrebnih za novu zgradu Filozofskog fakulteta.

O stanju vezanom za OŠ „Pujanki“ te trosmjensku nastavu u školama na Mejašima i Kili Tomislav Prljević (HDZ) je upitao zamjenicu gradonačelnika Jelenu Hrgović. Nastava na Pujankama se odvija u neadekvatnim uvjetima, u aneksu. Ona je kazala da se nastava na Pujankama odvija u neadekvatnim uvjetima te da su njene prve intervencije bili kontakti s ministarstvom jer je škola bila na listi za financiranje, a što se nije dogodilo. „Procjena izgradnje glavne zgrade bila je 14 milijuna kuna. Ono što je zatečeno na terenu bilo je teško stanje, na dijelu je još gradilište, koje smo raščistili, jer je tamo doslovno bila džungla. Podigli smo zaštitnu ogradu, a time i razinu sigurnosti. Moramo biti oprezni i paziti da izvođač ne ode u stečaj. Za Kamen Šine otkupit će se zemljište, što je stavljeno u proračun, a Kilu također imamo u planu“, rekla je zamjenica Hrgović
Marija Čizmić (HDZ) je upitala gradonačelnika o stanju u gradskoj upravi. „U gradskoj upravi radi velik broj vrijednih ljudi, ali je funkcionalnost na niskoj razini. Kao i uvjeti, jer nije klimatizirano, što je možda rezultiralo velikim brojem zaposlenika na bolovanju. Na bolovanju je 70 zaposlenika, a još 13 na porodiljnom. To je 17 % zaposlenih. Ne znam zbog čega je epidemija bolovanja i je li tako bilo prije. Inače, ima 453 zaposlena, a po sistematizaciji 680, što govori da sa 20 posto manje možemo funkcionirati. U veljači ćemo donijeti novi ustroj i sistematizaciju i racionalizirati stanje. Neće biti otpuštanja, nego ćemo ljudima dati priliku da rade“, rekao je gradonačelnik.

Na upit Ante Jukića (HDZ) o trenutnom stanju na opožarenim površinama, gradonačelnik je kazao kako je ono loše te da se još čeka procjena štete. Njegov savjetnik Ivica Grubišić Gire je rekao kako je postupak procjene štete završen i da sada s tim u vezi slijedi daljnja procedura. Iznio je i da su djelatnici „Parkova i nasada“  krenuli čistiti izgorene površine uz prometnice, ali da su ih zaustavili iz Hrvatskih šuma tvrdeći da su te površine u njihovoj nadležnosti. On je upozorio na nestabilnost tla zbog izgorenih stabala te na potrebu izgradnje hidrantske mreže.

Branimir Urlić (Pametno) je upitao što će bitis prostorom gdje je za sada prestala gradnja Small Malla. „Ta površina se još vodi kao gradilište. Građevinska inspekcija nije ukinula taj status, odnosno nije površinu vratila kao javnu pa nemožemo vratiti parkiralište. Zbog sigurnosti smo je završili, a tamo je niknuo ilegalni parking koji se nelegalno naplaćivao“, kazao je gradonačelnik. Njegov zamjenik Nino Vela je rekao kako je investitor u problemima po pitanju nastavka gradnje, iako je pravo građenja još aktivno te da je uspostavljen kontinuitet pješačkog prometa.

Duje Sučić (HDZ) je pitao što se kani napraviti po pitanju komunalnog reda. „Namjera je učiniti komunalni red i u centru grada i u pristupnim cestama. Nered koji je nastupio u korištenju javnih površina je više nego očit. Od prvog dana smo krenuli u vraćanje gabarita, ali ni to ne zadovoljava. Želimo stvari dovesti i u okvir konzervatorskih smjernica. Posljedice koje je Plan upravljanja povijesnom jezgrom trebao spriječiti su se već dogodile. Nije donesen ni nakon devet godina. Stoga je,kao takav, na neki način postao suvišan. Trebao je spriječiti turistifikaciju i iseljavanje, a to se dogodilo. Nemamo vremena za neki novi plan, ali neke mjere iz Plana možemo primijeniti. To je dugotrajan proces. Veća zarada o bolje zapošljavanje se mogu ostvariti boljom uslugom. Namjera mi je stvoriti an plaque grad“ kazao je gradonačelnik

Tonći Blažević (HSLS) je upitao što se poduzima u zaštiti interesa „Prometa“, a vezano za prijevoznika „Dalmatinca“. „Kako i kada ćete zaštititi porezne obveznike i zaustaviti ilegalno ponašanje. Predlažem da se na autobusnim ugibalištima naplaćuju kazne“ upitao je Blažević zapitavši i koliko je kazni naplaćeno. Gradonačelnik je kazao kako se ovaj problem bez suda nemože riješiti. Njegov zamjenik Vela je iznio podatak da je bilo 90 postupanja koja su išla na Prekršajni sud i ostala neriješena zbog raznih tumačenja gdje koncesionari imaju pravo stajati. „Mi ćemo vjerojatno predložiti za njih dva stajališta, u Ulici Domovinskog rata i kraj bolnice - kazao je Vela.

Jakov Prkić (Pametno) je upitao što je grad poduzeo da Darko Miladin vrati prostor koji je uzeo za hotel te traži cjelovitu kronologiju događaja. „Prostor nije gradski. Mi smo učinili sve da zaštitimo gradsku i državnu imovinu. Udruga (AAA) je pokušala pravnim i nepravnim putem dobiti ono što ne može dobiti. Grad nije htio sudjelovati u trgovini između investitora i Udruge. Sve je na kraju završilo na DORH-u koji je utvrdio da je Grad čist, a država se na tom dijelu upisala kao vlasnik. Predsjednik Udruge je priznao trgovinu s Miladinom, a onda mene optužuje za to isto, što nije istina“, odgovorio je pročelnik Ivica Pavić.
Vijećnica (MOST-a) Ivana Ninčević-Lesandrić je upitala tko je odgovoran za pripremu dokumentacije za EU fondove, koliko ljudi radi u toj službi i koliko im iznosi plaća. Je li Grad tražio pomoć od RERA-e i koliko je potrošeno na vanjske suradnike te koji je plan za poboljšanje ovih aktivnosti. „Zbog tih zastrašujućih rezultata povukao sam iz redova vijećnika Krešimira Budišu za mog savjetnika“, kazao je gradonačelnik. Sam Budiša je rekao kako je riječ o Službi za gospodarstvo i turizam i EU fondove koja ima 11 zaposlenika. „Ali ih je samo 3 ili 4 aktivirano na EU fondove. Jasno da nisu mogli napraviti čuda i to je krivnja bivše vlasti što nije angažirala više stručnjaka. Jedan od razloga nepripremljenosti je dramatično loše stanje imovinsko-pravnih odnosa i na tome ćemo dodatno raditi idućih mjeseci. Svjesni smo situacije. Nadamo se da ćete kroz proračun angažirati za ITU projekte“, rekao je Budiša.

Renato Čupić (Pametno) je postavio pitanje vodoopskrbe Žrnovnice i Korešnice. „U kakvom je pravnom odnosu  Grad sa strankom na TTTS-om zbog koje je onemogućena vodoopskrba?“ Gradonačelnik je kazao kako je riječ o teškom sudskom sporu, koji traje godinama. Pročelnik Pavić je pojasnio da je presudom Općinskog suda usvojen je tužbeni zahtjev dr. N. Kneževića i drugih u visini 97 milijuna kuna, što se s kamatama popelo na 119 milijuna. „Grad je uložio žalbu i s njom dobro stojimo, jer nam Zakon o cestama ide u prilog. Grad ovaj spor ne može izgubiti, mada opterećuje Grad Split. Poduzeli smo sve da zaštitimo svoju imovinu“, rekao je Pavić. Čupić je predložio da se vijećnicima pripreme svi materijali vezani uz ovaj slučaj.

Kakvo je stanje vezano za otkup zemljišta i gradnju Mandžerove ulice, koja je nužna za protočnost prometa i za koju su 2008. godine plasirane municipalne obveznice, zanimalo je Sanija Mardešića (Pametno). Gradonačelnik je odgovorio kako je razgovarano s OROM, kao investitorom, ali da se grad u naredna tri mjeseca ne namjerava ništa poduzimati, jer je naglasak stavljen na istočni dio grada. „Imamo namjeru, a sigurno u mome mandatu će biti spojen marjanski tunel s Vukovarskom ulicom kroz Mandžerovu“, rekao je gradonačelnik Krstulović Opara.