Predstavljena predinvesticijska studija energetske obnove bolnice na Križinima

Danas je u splitskom KBC-u održana prezentacija na temu „Energetska obnova javnih institucija u Splitu“ s prikazom detaljne energetske i predinvesticijske studije za potrebe KBC-a – bolnice na Križinama te uključivanja Grada Splita u ...

Program energetske obnove zgrada javnog sektora u razdoblju 2014. – 2015. godine.

U okviru prezentacije uvodne napomene su dali, u ime Grada Splita zamjenik gradonačelnika Goran Kovačević, predstavnici Agencije za javni promet i posredovanje nekretninama te Croatia plina. Detaljnu energetsku i predinvesticijsku studiju KBC-a Split – bolnice Križine predstavio je Rodoljub Vidović.

Zamjenik Kovačević je  kazao da se Grad vrlo aktivno uključio u projekte energetske učinkovitosti te da će do sada obavljeni energetski pregledi u raznim ustanovama, od škola do vrtića, biti dobra podloga za nastavak aktivnosti na tom planu. „Prijavili smo 13 objekata. Pretežno osnovne škole, vrtići, zgrada Gradske uprave i SC na Poljudu. Nadamo se da ćemo nakon energetskih pregleda  ustanoviti koji su od tih objekata pogodni da uz privatne partnere, na natječaju državnih programa nađemo zainteresirane investitore, koji bi obnovili sve te fasade, a iz uštede koja će se ostvariti temeljem energetske učinkovitosti, jer nam novci „cure kroz fasade“, ostvariti njihov profit, a mi dobiti obnovljene objekte i dugoročno nakon 14 godina ostvarivati uštede po energentima“, rekao je zamjenik Kovačević. On je dodao da su od strateškog interesa grada, u skladu s koncesionarima za plin, toplana Blatine, Split 3 te bolnice na Firulama i Križinama, što će se s koncesionarima urbanistički planirati dovođenje i razvođenje plina u Splitu.
Zlatko Budrovčan iz „Croatia plina“ je kazao da plinofikacija na području Splitsko - dalmatinske županije ide sukladno s terminskim planom. „Očekujemo u srpnju da će početi radovi na visokotlačnoj mreži Klis – Solin, a nakon toga u siječnju 2015. godine ćemo početi s radovima na visokotlačnoj mreži Solin – Split tako da bi krajem 2015. godine trebali doći u sam grad Split. U suradnji s županijom i gradom ići ćemo prema strateškim lokacijama od općeg interesa. Napravili smo analizu tržišta i možemo reći da je interes velik što se već pokazalo u poslovnoj zoni Dugopolje. Naš prioritet će biti koncentracija mjesta potrošača i strateški interesi grada Splita“, rekao je Budrovčan.

Objašnjavajući model kojim će se provoditi ovi projekti Damir Vuletić, pomoćnik direktora APN-a, je kazao da je riječ o modelu sličnom javnoprivatnom partnerstvu, u kojem se privatni partner zadužuje u ime investitora i predlaže te provodi cjelovite mjere: projektira, izvodi radove i investira u to, a cijela investicija se vraća kroz 14 godina.

Sanacijski ravnatelj KBC-a Nikola Kolja Poljak je kazao kako je teško govoriti o točnim podacima vezanim za uštede, ali da je riječ o značajnim uštedama i da bi se izdvajanja za struju, vodu i energente najvjerojatnije mogla smanjiti za trećinu. „Križine su prve na redu jer su energetski certifikati i analize za njih napravljeni. Stoga se nadamo da bi već dogodine mogli početi neki projekti obnove na Križinama. Pritom bi se kao energent najvjerojatnije u značajnoj mjeri koristio plin. Grad Split je predložio svoje ustanove „u paketu“ i vjerojatno je plin taj energent, s obzirom da je već došao do Dugopolja“, rekao je ravnatelj Poljak.

Što se tiče same bolnice na Križinama rad na studiji je počeo prije dvije godine. Obuhvaćeno je 65.000 m2, ukupnog, odnosno 36.600 m2 zatvorenog prostora, u kojem je, između ostalog smješteno 370 kreveta. Istaknuto je da se koristi neekološko gorivo (mazut) te da je toplinski kapacitet kotlovnice 8,7 MW, 3 trafo stanice, 3 dizel aparata za pričuvu. Prema snimkama na trafo stanicama godišnja potrošnja električne energije je 4.000 MWh. Energetsko stanje građevnih objekata (pet osnovnih i četiri specifične cjeline) nije najbolje, tako da je za grijanje potrošnja 8,7 MW, a za hlađenje 2,0 što ukazuje na potrebu značajnih izmjena sukladno suvremenim standardima gradnje. Kao jedan od dokaza takvoj tvrdnji Rodoljub Vidović iz Roterm- a je iznio usporedni podatak za hotel „Lav“ koji je sličan po strukturi površine, u kojem se za grijanje troši 2,5 MW, a za hlađenje 3,7 MW., što jasno govori o pretpostavljenim uštedama.