Više

Zamjenik gradonačelnika Jure Šundov uvodno je iznio statističke značajke grada te usporedne podatke iz popisa 1991. i 2011. godine. U tom razdoblju Split je ostao bez Podstrane i Čiova, ali i bez 20-tak tisuća stanovnika. Broj djece upisane u vrtiće 1991.godine je bio 4663, a 2011. godine 6457. Broj studenata se sa 7,5 tisuća iz 1991.godine popeo na 19,6 tisuća u akademskoj godini 2010/11., dok je broj osnovnoškolaca sa 22 825 iz 1991.godine pao na 14269 u školskoj godini 2011./12. Registrirana nezaposlenost je sa 15.989 koliko je evidentirano 31. 12. 2010. porasla na 18.700  na dan 31.12. 2012. što je više nego 31. 12. 1990. kada je iznosila 15.186, ali manje nego 31.12. 1991. kada je bilo 20.740 nezaposlenih. Registrirana zaposlenost 31. 12. 2009. je bila na razini 87.445 osoba, a 31. 12. 2010. Iznosila je 85.197, dok je 31. 12. 2012. bila 84.749.

Proračuni  Grada Splita su se kretali od 547,5 milijuna 2002.godine preko 561,5 milijuna 2003.godine, 565 milijuna 2004.godine, 594 milijuna 2005; 713 milijuna 2006.godine, 804 milijuna 2007.godine te 928 milijuna 2008.godine – od čega 200 milijuna municipalnih obveznica, koje predstavljaju trajno zaduženje i po komentaru zamjenika Šundova neće biti vraćene u naredna tri – četiri mandata, ako ne bude konsenzusa u Gradskom vijeću da se samo vraćaju dugovi s tog osnova. Proračun je 2009. godine iznosio 925 milijuna kuna, 2010.godine  832 milijuna, 2011.godine 725 milijuna i 2012. realizirano 709 milijuna kuna. Uspoređujući to sa podacima iz 1991. on je iznio podatak da je Split (u tadašnjim okvirima) imao, preračunato, oko 300 milijuna kuna. Pritom je napomenuo da je ukupna površina grada 79 km2, a gradskog naselja 63 km2 i nema većeg prostora za širenje.

Govoreći o aktivnostima gradske uprave i ostvarenom u protekle 3,5 godine Šundov je u 42 stavke rezimirao rezultate aktualne vlasti. Istaknuo je da je dovršena Prometno prostorna studija, koju je naručilo bivše Poglavarstvo, koja je koštala oko 9 milijuna kuna i koja se, zbog nekvalitete u nekoliko navrata vraćala izrađivaču, pa je izrada umjesto godinu trajala tri godine. Govoreći o završetku radova na Zapadnoj obali, rekao je da će se nakon ishođenja uporabne dozvole, krajem veljače pokrenuti postupak za dobivanje dozvole za luku nautičkog turizma, za što je koncesiju na 20. godina dobila gradska tvrtka „Splitska obala“. Usvojen je revidirani investicijski plan za EKO agenciju, kojim je, između ostalog, predviđeno da se uvale Spinut, Baluni te istočni dio grada spoje na EKO projekt. Spomenuvši da su izgrađeni vrtići, da se gradi škola na Pujankama i priprema škola na Pazdigradu, rekao je da je u tijeku realizacija projekta odvodnje i kanalizacije na Sirobuji. Taj je projekt „težak“ 33 milijuna kuna i već je realiziran za oko 30 posto, a uspjelo se da nadležno ministarstvo sa 30 milijuna kuna „pokrije“ taj projekt iz sredstava Europske Unije. Spominjući da je u tijeku rasprava o upravljanju starom gradskom jezgrom izrazio je nadu da će plan biti završen 2014. godine i da će predstavljati operativnu podlogu za upravljanje starom gradskom jezgrom. Konačno je pokrenut postupak donošenja Prostornog plana Područja posebnih obilježja Park šume Marjan. Provedene su „točkaste“ izmjene GUP-a, a sa pretpostavkom da se investitorima omoguće ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Rekavši da je natječaj za Istočnu obalu zbog proceduralnih grešaka „pao“ istaknuo je da se zastalo s realizacijom tog projekta. Govoreći o složenosti problema ukazao je na to da su željeznice vlasnici 45.000 m2 na tom prostoru i da bez njih nema dogovora o rješenju, kao ni bez kvalitetnih investitora, ali i administracije koja će opsluživati realizaciju tog projekta. Ocijenio je da se Istočna obala ne može izgraditi u jednom mandatu, već je riječ o projektu koji će se realizirati narednih 30-tak godina, dodavši da će natječajni dio biti završen u ovom mandatu. Govoreći o vanjskim vezovima u Gradskoj luci spomenuo je da o tome postoje prijepori, ali da aktualna vlast misli da je to dobro rješenje. Što se tiče Spaladium Centra kazao je da on nikada neće biti napravljen onako kako je projektiran. S tim u vezi u Gradskoj upravi smatraju da bi na tom prostoru bilo najbolje izgraditi administrativno središte, gdje bi se smjestila gradska uprava i pravosudne institucije, čime bi se, temeljem poznatih kupaca lakše dobila i bankovna sredstva. U vezi Dračevca ukazao je na imovinsko pravne probleme koji onemogućavaju realizaciju tamo zamišljenog gradskog projekta. Za Karepovac je kazao da se s njegovom realizacijom ne može krenuti dok se ne riješi pitanje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, a po pitanju uređenja Žnjana da još nije riješeno pitanje linije pomorskog dobra. Glede Trga Hrvatske bratske zajednice i Parka mladih rekao je da je rješavanje otežano zbog imovinsko pravnih problema. U pogledu inicijative da Split 2020. godine bude Europska prijestolnica kulture, on je rekao da su svi koji su radili na tome dobro obavili posao i da vjeruje da će Split uspjeti u toj nakani. Što se tiče europskih fondova naveo je da Grad priprema 75 projekata od kojih je 15 u fazi da s njima može konkurirati za EU sredstva.

Govoreći o funkcioniranju administracije on je ukazao na pitanje kontinuiteta vlasti koji je prisutan u Rijeci i Zagrebu te diskontinuiteta kao u Splitu što otežava rad. Istaknuo je da je oživljena stara gradska jezgra te da Split više nije samo tranzitni centar, već je i dobitnik prestižnih nagrada u turizmu.Ocijenio je da su parkirališta i promet u mirovanju rak rana grada, ali da će se temeljem prometne studije i aktiviranjem prometnog redarstva napraviti iskorak. Vezano uz POS-u istaknuo je da je projekt pokrenut te se osvrnuo na kritike koje su bile upućene gradonačelniku Željku Kerumu koji je nastojao graditi po cijeni od 1000 eura, a sada kada APN gradi za 1150 eura po m2 nitko ništa ne govori. Projekt Splitorina koji u Lori predviđa luku za kruzere  ocijenio je dobrom idejom. Na kraju je kazao da projekt legalizacije teče uredno, da će uskoro krenuti radovi na „centru Bonačić“ te da je u tijeku natječaj za spomenik Hrvatskoj neovisnosti s likom predsjednika Franje Tuđmana, na vrhu Rive. Također, realizirat će se spomenik 4. gardijskoj brigadi, kao i križ na Marjanu.
U raspravi koja je potom uslijedila istaknuto je da nema dovoljno razgovora između intelektualaca i vlasti. Pritom je samokritički spominjano i nedovoljno angažiranje Sveučilišta, ali i intelektualaca ponaosob u nastojanju da daju doprinos boljitku grada. Spominjana je i uzajamna odgovornost s obzirom da od šest razvojnih planova nije realiziran ni jedan, ali da izrađivači nisu nikada postavili pitanje zašto se ne radi na provedbi tih planova. U tom smislu je bilo ocjena da Sveučilište kao rasadište ideja i programa nije adekvatno odgovorilo toj ulozi. Istovremeno spomenuta je i inertnost administracije i gradskih vlasti koje nisu istrajavale na suradnji, većem i kvalitetnijem uključivanju intelektualaca u procese razvoja grada. Bilo je ocjena i da se intelektualci mogu izboriti za svoje ideje samo sudjelovanjem u izborima. Ukazalo se i na neadekvatno upravno pozicioniranje gradova uopće, ali i njihovo razvlašćivanje, pogotovo onih, kao Split, koji su na obali. Samokritički je progovoreno i o šutnji kada su se gasile neke važne institucije, ali i kada se gasila industrijska proizvodnja, koja je rezultirala nezaposlenošću, sve manjom socijalnom osjetljivošću i sve izraženijom željom mladih za odlaskom iz grada i Hrvatske.