Ministarstvo poduzetništva i obrta priprema poticaje za male i srednje obrtnike
Zamjenik splitskog gradonačelnika Jure Šundov prisustvovao je danas proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Split, u čijem radu je sudjelovao i ministar ...
... poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Uvodno se obraćajući prisutnima predsjednica ŽGK Jadranka Radovanić kazala je kako u Hrvatskoj postoje 29.632 tvrtke bez i jednog zaposlenog, dok je u županiji od 10.000 tvrtki njih 3.000 nelikvidno. Govoreći o tome da 70.000 radnika prošle godine nije primilo plaću, ona je zaključila da je riječ o milijardu kuna manjka u državnom proračunu, koji da su uplaćeni danas se ne bi trebalo smanjivati socijalna i mirovinska davanja. Spomenula je i neodržive rokove neplaćanja te pozvala Vladu da riješi taj problem. U pogledu stanja u županiji kazala je kako je stanje danas bolje nego 2001. godine, jer je tada bilo 50.000 nezaposlenih i 59.000 zaposlenih, dok danas na 71.000 zaposlenih dolazi 49.000 nezaposlenih.
Miljenko Kardum, predsjednik Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije istaknuo da je ove godine zatvoreno 2000 obrta i da je broj radnih mjesta smanjen za 13 tisuća. Pritom je ocijenio da stanje u županiji nije dobro te da je sve uglavnom bazirano na turizmu i ugostiteljstvu. Ministar Maras ocijenio je da je Hrvatska daleko od onoga što bi trebala biti i što želimo. „U posljednje tri godine izgubljeno je 15.000 obrta, 120.000 radnih mjesta, a BDP je pao za osam posto. Imamo 42 milijarde neplaćenih računa. Zakon o plaćanju postoji od 1. siječnja, ali se ne provodi. Stoga je u pripremi novi zakon o financijskom poslovanju kojim se uvode rokovi od 45, odnosno 60 dana za plaćanje. Pritom, vjerovnici moraju preuzeti odgovornost za poduzeća koja im duguju. Kao i država, koja će ulaziti u vlasništvo tvrtki kako bi ona nastavila s radom, ako ima perspektivu na tržištu, kao u slučaju DIOKI-ja“ rekao je ministar Maras spominjući u tom kontekstu i brački „Jadrankamen“ te zaključujući kako je temeljem svih mjera koje će vlada poduzeti da će Hrvatska na kraju godine imati mali gospodarski rast, usprkos negativnim predviđanjima brojnih domaćih i stranih analitičara. On je u tom kontekstu spomenuo ukidanje brojnih parafiskalnih davanja, projekte javno privatnog partnerstva, jamstveni program Agencije za malo gospodarstvo, kredite HBOR-a sa kamatama od jedan do tri posto te programe mikrokreditiranja sa iznosima od po 25.000 eura, kao i poticaje za male i srednje obrtnike koji su već u tijeku. Daljnjem zamahu se nada po ulasku Hrvatske u EU, kada će proračun njegovog Ministarstva sa sadašnjih 10 narasti na 40 milijuna eura.