Na okruglom stolu promovirana monografija „Banovina '91.“

Velikim okruglim stolom i promocijom monografije „Banovina '91“ u punoj velikoj dvorani Nadbiskupijskog sjemeništa obilježena je 20. godišnjica masovnog narodnog prosvjeda 6. svibnja 1991. godine, pred tadašnjom ...

... Komandom Vojno pomorske oblasti. Usporedo sa izlaganjima sudionika okruglog stola prikazivani su i video snimci te fotografije snimljeni u vrijeme zbivanja prosvjeda, čime je uz svjedočenja neposrednih sudionika dat potpuniji prikaz tadašnjeg vremena i samog tog događaja.
„Bio je to prvi poraz Jugoslavenske narodne armije“, ustvrdio je zamjenik splitskog gradonačelnika, Jure Šundov, tadašnji predsjednik Nezavisnog sindikata splitskog škvera, predsjednik Hrvatske unije sindikata i organizator prosvjeda. „Različite su brojke koliko je ljudi sudjelovalo u prosvjedu, od 40.000 do 100.000. Skloniji sam ovoj drugoj brojci jer prosvjednici nisu bili samo na Rivi i pred „Banovinom“, već su u cijelom gradu blokirali punktove kako bi spriječili kretanje JNA. Mali čovjek, škveranin, čije mišljenje nikoga nije interesiralo ispisao je tada stranicu povijesti. Nikada se u životu nisam osjećao tako ponosan i jak kao tada. Išli smo svi čista srca staviti hrvatski barjak na hrvatsku zgradu Banovinu. To je bio prosvjed za život. Tog smo dana s JNA skinuli masku i od tog dana ona više nije imala šanse“ rekao je Šundov.
Tadašnji predsjednik Skupštine općine, Onesin Cvitan je istakao da se i danas, 20 godina nakon tog događaja moraju dokazivati istine o „Banovini“. Kazao je da je bio prestravljen kada je vidio da kreće prosvjed prema „Banovini“, dodavši da se sa Šundovom dogovorio kako se treba učiniti sve da ne dođe do incidenta koji bi JNA iskoristila kao povod za intervenciju. Napomenuo je i da se plašio kada je odlazio u „Banovinu“ na pregovore. „Oduprli smo se snagom 40.000 ljudi“ zaključio je Cvitan.O povijesnom kontekstu je govorio pastoralni vikar Splitsko makarske nadbiskupije Drago Šimundža. Govoreći da se rat nije mogao izbjeći, ali ni izgubiti, novinar Josip Jović je izdavanje monografije ocijenio prilogom nezaboravu i istini. O želji Hrvata da imaju nacionalnu i ideološku slobodu, kao dubljem i dugotrajnijem uzroku rata, govorio je profesor Branimir Lukšić. O tome kako je donesena odluka o prosvjedu kazivao je današnji predsjednik škverskog Nezavisnog sindikata Zvonko Šegvić. O tome kakve je aktivnosti poduzela policija radi osiguranja prosvjeda, ispričao je Željko Gulišija, tadašnji načelnik operativnih poslova splitske Policijske uprave, ocijenivši da su zahvaljujući građanima i policiji izbjegnute veće žrtve i stradanja, osim poginulog vojnika Saška Gešovskog. Novinar Joško Čelan je kao neposredan sudionik zbivanja, iščitao izvatke iz svog tadašnjeg teksta o zbivanjima pred „Banovinom“, kada je taj događaj stavio u kontekst početka građanskog rata. Marin Mihanović, tadašnji potpredsjednik Skupštine općine je ispričao o putovanju splitske delegacije u Makedoniju, kojom prilikom su izrazili sućut obitelji Gešovski i položili cvijeće na grob stradalog mladića, kojeg je nazvao prvom žrtvom za slobodnu i nezavisnu Makedoniju. Jedan od osnivača Hrvatske ratne mornarice, kapetan bojnog broda Stjepan Bernardić Kula je dao prikaz stanja u tadašnjoj JNA i JRM, založivši se, kao i neki drugi sudionici za skidanje stigme sa pojedinih pripadnika jugovojske, koji su se u to vrijeme, kako je rekao, ponijeli junački i hrvatski“. O opravdanosti prosvjeda s filozofskog stajališta govorio je profesor Borislav Dadić, pročelnik Odjela za filozofiju zadarskog Filozofskog fakulteta.