Počeo 3. kongres hrvatskih arhitekata

Počeo 3. kongres hrvatskih arhitekata

Zamjenik splitskog gradonačelnika Jure Šundov prisustvovao je danas otvaranju 3. kongresa hrvatskih arhitekata, koji se u hotelu „Le Meridian Lav“ održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića i Grada Splita.

2010_11_25_arhitekti.jpg Trodnevni kongres na temu „Arhitektonska politika“, kojeg su organizirali Hrvatska komora arhitekata i Udruženje hrvatskih arhitekata, otvorila je ministrica Marina Matulović Dropulić. Ona je pritom podsjetila da su 2004. godine postavljene pravne pretpostavke razvoja na načelima održivog razvitka te da je skoro u cijelosti zaustavljena divlja izgradnja. Naglasila je da su u svim županijama, gradovima i općinama doneseni prostorni planovi, uz napomenu da su mnogi od njih ispod prosječne razine kvalitete, optuživši za to struku, ali i lokalnu samoupravu.

Dogradonačelnik Šundov je ukazao na tri elementa u radu arhitekata od osobnog viđenja oblikovanja prostora, poznavanja procedure na razini na kojoj se želi djelovati do suradnje s investitorima. Spočitnuo je arhitektima da se ponekad ponašaju kao umjetnici, radeći umjetničke projekte koji nisu isplativi investitorima, ili nisu u skladu s planskom dokumentacijom. Stoga je izrazio nadu da će kongres rezultirati prijedlozima za lakše pristupanje investitorima, a time i snaženje pokretanja razvoja u Splitu, Dalmaciji i Hrvatskoj.

Skup je pozdravila i predsjednica Europske udruge arhitekata Selma Arnautović Harrington. U pozdravnom pismu predsjednik Ivo Josipović je pak optužio državnu i lokalnu politiku za devastiranje zelenih površina, betoniranje jadranske obale i prekrajanje prostora od javnog interesa u prostore komercijalne namjene, u službi profita često netransparentnog kapitala.

2010_11_25_arhitekti_2.jpgPrvog dana kongresa ministrica Marina Matulović Dropulić, predsjednik Savjeta za prostorno uređenje RH Stjepo Butijer, predsjednik HKA Tomislav Ćurković te predsjednik UHA  Hrvoje Hrabak potpisali su „Izjavu“ o zajedničkom nastojanju da se unaprijedi kvaliteta života i prostorno uređenje u Hrvatskoj. „Izjavom“ se zahtjeva provođenje visokih standarda u oblikovanju i gradnji, poticanje inovacija u arhitekturi i vrednovanje kulturnih i umjetničkih vrijednosti arhitekture te poticanje rasprava u stručnoj i ostaloj javnosti o akcijama koje će pružiti potporu ovoj izjavi. Potpisnici se zalažu da u izradi dokumenata prostornog planiranja osim arhitekata sudjeluju i druge struke.