Postavljen vijenac na Spomen ploču prvoj hrvatskoj upravi grada Splita
U povodu obilježavanja pobjede Narodne stranke na izborima 28. listopada 1882. godine, temeljem čega je konstituirano Gradsko vijeće na kojem se po prvi put govorilo hrvatskim jezikom, ...
.. izaslanstvo Grada Splita postavilo je danas vijenac na Spomen ploču na pročelju Glazbene škole „Josip Hatze“ u Ulici kralja Tomislava.
U ime izaslanstva, u kojem su bili predsjednik Gradskog vijeća Boris Ćurković i potpredsjednik vijeća Petar Škorić, vijenac je postavio zamjenik splitskog gradonačelnika Goran Kovačević.
„Ovo je jedan od najznačajnijih datuma u povijesti grada Splita, jer je predstavljao prekretnicu. Naime, od tog dana se počelo govoriti hrvatskim jezikom, ali ne samo u gradskoj vijećnici, nego se i u knjižnicama i drugim ustanovama prestalo govoriti talijanskim jezikom. Mi kao Narodna stranka smo jedan od baštinika te tradicije narodnjaka koji su pokazivali koliko je snažno bila ukorijenjena težnja za hrvatskim jezikom i koliko je dugo trajala ta borba, okončana 90-tih od kada imamo samostalnu državu. Obilježavanje ovog važnog datuma će biti prihvaćeno i od Gradskog vijeća te će se svake godine ubuduće i službeno obilježavati ovaj dan čime ćemo pokazati zahvalnost našim precima koji su se borili za hrvatski jezik i hrvatsku opstojnost na ovim prostorima“, kazao je zamjenik Kovačević.
Izražavajući slaganje sa zamjenikom gradonačelnika, predsjednik Gradskog vijeća je kazao kako svi možemo biti sretni jer je prije nešto više od sto godina po prvi put nepovratno hrvatski Split progovorio hrvatskim jezikom i time nepovratno zacrtao budućnost hrvatskog naroda na ovim prostorima. „Na tome smo neizmjerno zahvalni jer jezik znači sve za opstojnost i samobitnost jednog naroda pa tako i hrvatskog naroda“, rekao je predsjednik Ćurković.
Podsjećajući na značaj ovog datuma, potpredsjednik Škorić je također izrazio zadovoljstvo time da će ovaj datum ući u službeni protokol Grada Splita. „Borba i težnje tadašnjih narodnjaka su, na žalost trajali duže od jednog stoljeća, do 90-tih i dolaska Franje Tuđmana i stvaranja hrvatske države koju smo izborili u teškom i krvavom ratu. Zato danas trebamo znati sačuvati hrvatsku državu“, zaključio je potpredsjednik Škorić.