Svečanom akademijom obilježena 135. obljetnica pohrvaćenja splitske Općine

U organizaciji Grada Splita i Društva prijatelja kulturne baštine u Staroj gradskoj vijećnici na Narodnom trgu održana je svečana akademija u povodu 135. obljetnice pohrvaćenja splitske Općine. Akademiji su nazočili gradonačelnik Andro Krstulović Opara, zamjenik gradonačelnika Nino Vela, ...

... predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine Edo Šegvić, Tomislav Đonlić u ime Splitsko-dalmatinske županije, akademik Radoslav Tomić, generalni vikar Splitsko-dalmatinske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, bivši gradonačelnici Jakša Miličić, Petar Slapničar, Miroslav Buličić i Ivan Kuret, potom gradski vijećnici, te brojni drugi uzvanici i gosti iz javnog i kulturnog života grada.
Predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine uvodno je istaknuo doprinos Društva u očuvanju splitske povijesne i kulturne baštine, kao i nastojanja očuvanja memorije na pobjedu narodnjaka u Splitu. U organizaciji akademije, kao i samog događaja obilježavanja 135. obljetnice pohrvaćenja splitske Općine, Šegvić je istaknuo svesrdnu pomoć gradonačelnika koji je, kako je rekao, prepoznao važnost obilježavanja događaja koji je snažno obilježio splitsku, ali i hrvatsku povijest.
U ime suorganizatora HAZU - Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, okupljenima se obratio i akademik Radoslav Tomić kazavši kako je iz današnje perspektive samostalne Hrvatske jasno da je događaj iz 1882. godine bio izuzetno značajan.
“Bio je to antologijski događaj u svakom smislu. Pobjeda narodnjaka vratila je Split u maticu zemlju. Idejno, ideološki i politički ta je pobjeda Split  i Dalmaciju povezala s prekovelebitskom Hrvatskom, te se jasno manifestiralo da se radi o istom narodu. Politička emancipacija hrvatskog naroda tada je bila sudbonosno značajna. Na djelu je bilo unutrašnje povezivanje cijelog hrvatskog narodnog bića. Ne zaboravimo da je i tadašnji splitski biskup, inače iz Kotora, podržao izbore i narodnjačku opciju“, naveo je akademik Tomić istaknuvši kako je do pobjede narodnjaka politički utjecaj Apenina na ove prostor bio izuzetno velik. Autonomaštvo se, zaključio je Tomić, konačno pokazalo kao - propala ideja.
Ponos zbog pobjede iz povijesti kao zajednički putokaz za budućnost, ključne su riječi koje je u svom obraćanju okupljenim uzvanicima želio istaknuti gradonačelnik Krstulović Opara.
„Pobjeda narodnjaka u Splitu je bila prekretnica u očuvanju hrvatstva Dalmacije i njezino ponovno vraćanje u maticu domovinu. U novijoj hrvatskoj povijesti, ali čini mi se i u ukupnoj našoj povijesti,  u cijeloj Hrvatskoj samo su tri puta zvonila sva zvona:  prvi put kada je Split dobio svoju narodnu vlast, drugi put 1898. godine, kada je don Frane Bulić pronašao sarkofag kraljice Jelene, čime se dokazalo da imamo svoju dinastiju kraljeva, svoju „majku kraljeva“, i  treći put 30. svibnja 1990. godine kada je konstituiran prvi Sabor slobodne i neovisne hrvatske države. To jasno dovoljno govori o tome koliko važan bio događaj iz 28. listopada 1882. godine“, kazao je gradonačelnik Krstulović Opara istaknuvši kako je na njega osobno, ali i na njegovu generaciju snažno utjecala 1982. godina kada je obilježena 100. godišnjica narodnjačke pobjede.
„Prije deset godina, na 125. godišnjicu ovog događaja, kao mladi vijećnik istaknuo sam u zgradi naše Gradske uprave, za vrijeme sjednice Gradskog vijeća, povijesnu narodnjačku zastavu, a koja se danas čuva u Muzeju grada Splita. Ovo je trenutak kada valja razmišljati o povijesti, kao i o tome kamo idemo u budućnost. Važan je kontinuitet upravljanja, kontinuitet gradske administracije i kontinuitet poštivanja prethodnika. To su jamstva za napredak. Danas smo posve jednake bukete cvijeća položili na grobove istaknutih splitskih gradonačelnika iz tog vremena: Antoniju Bajamontiju, Dujmu Rendiću Miočeviću, Gaji Bulatu, Petru Kataliniću, Vicku Mihaljeviću i Vinku Kataliniću. Ta poruka je jasna. Pobjeda narodnjaka nije bila pobjeda protiv nekoga. Bila je to pobjeda kao zajednički iskorak“, kazao je gradonačelnik pročitavši okupljenima crtice iz pisama i brzojava iz vremena narodnjačke pobjede preko kojih su od Boke kotorske do Vukovara, ali i daleke Austrije, brojni hrvatski uglednici, među njima i biskup Juraj Strossmayer, slali pozdrave i izraze oduševljenja Splićanima zbog velike i „harne“ pobjede koja se, kako je naveo gradonačelnik, definitivno pokazala kao povijesnom prekretnicom. Grad pod Marjanom je nakon pobjede narodnjaka, istaknuo je gradonačelnik, krenuo u snažan gospodarski napredak, te je tada formirana i prva razvojna banka splitskih pučana.
„ Ta je banka bila sigurnost i jamac njihove ekonomske snage koja se iskazala izgradnjom teatra doprinosima građana“, naglasio je  gradonačelnik.
U daljnjem tijeku akademije održana su i zanimljiva predavanja.  Tako se u svom izlaganju povjesničar arheolog Marijan Čipčić prisjetio značaja okrugle 100-godišnjice proslave pobjede Narodne stranke na općinskim izborima koju su 1982. godine zajedno organizirali tadašnja Skupština općine Split i Društvo prijatelja kulturne baštine. Potom je arhitekt i povjesničar Stanko Piplović dao presjek povijesnih okolnosti tog važnog događaja, a viša kustosica Muzeja grada Tea Blagaić Januška, inače autorica deplijana izdanog povodom 125. obljetnice pohrvaćenja splitske Općine, pružila je pregled kulturnih aktivnosti tijekom Narodnog preporoda u Dalmaciji.  
Akademiji je nazočila i dr. Katja Marasović, prapraunuka Ivana Brajevića, vijećnika koji je održao prvi govor na hrvatskom jeziku na sjednici Općinskog vijeća iz 1882. Na kraju svečanosti uzvanicima se kratko obratio dr. Ante Rendić Miočević, praunuk prvog načelnika pohrvaćene Općine Split Dujma Rendića Miočevića.  Prepričao je razne zgode i sjećanja iz svoje obitelji na slavnog pretka. Kako je, između ostalog, rekao Rendić Miočević, čudni su putevi života.
„Jedna se kćerka moga pradjeda udala za nećaka njegovog ljutog protivnika, Bajamontija. Eto, to je život… Naši političari trebaju i moraju surađivati zajedno. Drugog puta mi nemamo“, poručio je na kraju praunuk velikana iz splitske i hrvatske povijesti. Svečana akademija bila je završni čin cjelodnevne proslave posvećene ključnom događaju iz 19. stoljeća kada je prvi put u povijesti izabrana hrvatska uprava grada pod Marjanom.