Na trećoj po redu konferenciji inicijative velikih gradova Zagreba, Splita, Rijeke i domaćina Osijeka koja se održala u ponedjeljak, 13. rujna 2021., okupili su se stručnjaci s područja socijalne skrbi s ciljem otvaranja tema koje su vezane uz borbu protiv siromaštva te prikazivanjem modela i izazova s kojima se susreću dionici u socijalnom sustavu, a čiji je rad usmjeren prema cilju socijalne sigurnosti i pravde. Jedan od glavnih fokusa konferencije bio spajanje iskustva različitih socijalnih institucija i organizacija koje su govorile o izazovima s kojima se susreću te potrebama onih kojima je podrška najpotrebnija u vrijeme ove krize.

Druga godina pandemije nije izazvala dodatno osiromašivanje građana u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku (bilježi se pad korisnika), ali trenutna zdravstvena kriza ne smije se pretvoriti u socijalnu krizu. Važno je na izazove pandemije odgovoriti ranije s obzirom da se efekti krize vide s vremenskim odmakom.
Zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin izrazio je zadovoljstvo što su pročelnice resornih upravnih odjela pod kojima je socijalna zaštita u Zagrebu, Splitu i Rijeci sudjelovale u konferenciji, čime je samo potvrđena važnost i vrijednost ovakve razmjene iskustva. Onima koji su u velikom riziku od siromaštva pandemija sigurno nije pomogla te Grad Osijek svojim mjerama koje provodi čini sve kako bi im se poboljšala kvaliteta života, izjavio je zamjenik gradonačelnika. Unatoč pandemiji, Grad Osijek bilježi pozitivne trendove u porastu zaposlenih uz smanjenje odlazaka u inozemstvo, povećanje broja novorođene djece i više učenika upisanih u prvi razred nego prethodne godine, a bilježe se također i pozitivni trendovi u poslovanju gospodarskih subjekata na području grada.

Magda Vrvilo, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i demografiju Grada Splita naglasila je da Grad Split unatoč pandemiji uspio ostvariti i provesti sve svoje projekte, ali i uvesti neke nove.

Romana Galić, pročelnica gradskog odjela za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba napomenula je kako je Grad Zagreb pokrenuo inicijativu okupljanja četiri velika grada radi razmjene iskustva glede ublažavanja siromaštva u hrvatskim gradovima. Uz pandemiju COVID-19, Zagreb se još dodatno suočio i sa rješavanja posljedica potresa što je još dodatno otežavalo rješavanje izazova gradske uprave.


Karla Mušković, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke čiji socijalni program koristi približno sedam tisuća korisnika je naglasila da je pandemija dovela do velikog problema mentalnog zdravlja cijele populacije o kojem je dodatno iznimno važno voditi računa.

Uspoređujući programe velikih gradove, uočili smo da imamo vrlo slične programe, međutim uočili smo i razlike te je to prilika da učimo jedni od drugih kako bi skratili vrijeme razvoja i promijenili programe prilagođene lokalnim sredinama, zaključak je rasprave.

Uz pročelnike velikih hrvatskih gradova u konferenciji su također sudjelovali i ostali ključni dionici u području socijalne skrbi: Osječko-baranjska županija, Centar za socijalnu skrb Osijek, Gradsko društvo Crvenog križa Osijek, Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije, Dkolektiv- organizacija za društveni razvoj, Udruga za rad s mladima Breza, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Centar za pružanje usluga u zajednici Klasje, Dom za stare i nemoćne osobe Osijek, Udruga Plantaža te profesori i studenti/ce Pravnog fakulteta Osijek – Studij socijalnog rada.

Konferencija je omogućila sudionicima razmjenu mišljenja, konstruktivne rasprave, primjere socijalnih mjera i aktivnosti gradova koji se pokazali da smo spremni na izazove koje donosi pandemija. Na konferenciji je zaključeno kako je potrebno i dalje ulagati u podizanju kvalitete pružanja socijalnih usluga, pratiti njihovu provedbu i učinak te razvijati nove usluge i modele koje istovremeno zadovoljavaju društvene potrebe i stvaraju nove društvene odnose i partnerstva. S obzirom na starenje stanovništva i činjenicu da pandemija COVID 19 dodatno marginalizira starije osobe, a socijalne usluge već su danas nedovoljno dostupne u odnosu na potrebe potrebno je odgovoriti na nove izazove i osigurati podršku starijim osobama pri čemu treba voditi računa o učinkovitosti i adekvatnosti mjera u odnosu na potrebe.

Nadalje, važno je međusobno nadopunjavati postojeće socijalne usluge, održavati i širiti suradnju svih važnih dionika u sustavu socijalne skrbi, jačati socijalne mreže i zajednički osmišljavati alternativne oblike usluga prema konkretnim potrebama građana. Pandemija je ostavila i značajne posljedice na mentalno zdravlje građana i iznimno je važno da psihosocijalna podrška bude dostupna svima, posebno onima koji su najviše izloženi riziku od narušavanja mentalnog zdravlja tijekom pandemije.