-Na idućoj sjednici Gradskog vijeća, koja će se održati 6. srpnja, ćemo predložiti da Grad Split, nakon rebalansa proračuna, donese odluku o zaduživanju kod Europske investicijske banke (EIB) za financiranje razvojnih projekata grada. To je banka Europske unije, dakle i hrvatska banka, kojoj cilj nije profit već razvoj javnih sadržaja i infrastrukture, naročito one vezane za 'zelene' i digitalne politike, i mi smo upravo takve projekte predložili, kazao je gradonačelnik Ivica Puljak na današnjoj konferenciji za medije.
Pojasnio je kako je Grad Split s EIB-om dogovorio tzv. okvirni kredit za financiranje gradova, koji koriste mnogi europski gradovi te da će Grad Split, ako ova točka bude usvojena na Vijeću, biti prvi hrvatski grad koji će koristiti ovaj financijski mehanizam. EIB je, naime, Gradu Splitu omogućio korištenje okvirnog zajma za gradove od 150 milijuna eura, a za financiranje većeg broja projekata u petogodišnjem razdoblju.
- Kredit se može podići za projekte koji su sada u proračunu i za one koji su u projekcijama za iduće 2 godine, a iznos tih projekata je 71 milijun eura, tako da u ovoj fazi predlažemo podizanje zajma u tom iznosu, a ostatak možemo konzumirati u narednim godinama, kada projekti budu pripremljeni i uđu u proračun, kazao je gradonačelnik istaknuvši kako se radi o najpovoljnijem financijskom aranžmanu koji je dostupan na tržištu, s počekom od 5 godina i rokom otplate od ukupno 25 godina.
Pored toga, Gradu Splitu je na raspolaganju i stručna pomoć u pripremi projekata, kao i u iznalaženju drugih financijskih aranžmana, odnosno bespovratnih sredstava EU.
Gradonačelnik je dodao kako je pozitivan aspekt ovog kredita i to što je fleksibilan te, ako dođe do promjene kod nekih od projekata, postoji mogućnost novih, uz uvjet da se radi o ‘zelenim’ odnosno digitalnim projektima, koji su u skladu s ciljevima i politikama Europske unije, ali i Grada Splita.
Ukupna vrijednost svih predloženih projekata je 350 milijuna eura, od čega se očekuje financiranje jednog dijela iz EU fondova, dok bi se jedan dio financirao vlastitim sredstvima.
Gradonačelnik je također najavio konzultacije s vijećnicima svih stranaka kako bi im se izložili svi detalji i aspekti podizanja zajma.
- Sigurni smo da će gradski vijećnici ovo podržati jer mi je teško zamisliti da postoji ijedan vijećnik koji bi bio protiv izgradnje škola i vrtića, poručio je.
Pročelnica Službe za razvoj grada Antonija Eremut Erceg, koja je ujedno bila i tehnički koordinator u pregovorima s EIB-om, kazala je kako je cijeli proces administrativno zahtjevan, ali i motivirajuć za resornu službu kojoj je na čelu. - Svi projekti koje smo nominirali za ukupan iznos zajma morali su proći provjeru prihvatljivosti gdje se uzimao u obzir i Pariški sporazum te dodatni zahtjevi banke, i nakon što smo sve zadovoljili, ona je prihvaćena od strane EIB-a. Osim što se radi o projektima razvoja javne i komunalne infrastrukture, jako nam je važno da su to projekti koji su kompatibilni sa sredstvima EU koja imamo na nacionalnoj razini, bilo da je riječ o ITU mehanizmu ili Nacionalnom planu otpornosti i oporavka.
Pročelnica UO za ekonomske poslove Olenka Dadić kazala je kako je Prijedlog odluke napravljen sukladno svim zakonskim procedurama te u dogovoru s Ministarstvom financija, čije su upute bile nužne i važne u pripremi same odluke, ali i cijelog postupka, obzirom da se radi o novom financijskom instrumentu u Republici Hrvatskoj.