Na tematskoj sjednici Gradskog vijeća usvojeni zaključci o zaštiti Park-šume Marjan

Na danas održanoj tematskoj sjednici Gradskog vijeća Grada Splita vijećnici su usvojili više zaključaka o potrebi zaštite i očuvanja Park-šume Marjan kao vrijednog i značajnog gradskog resursa. Među ostalim, traži se uvođenje statusa lokalnih šuma, kao i u većini zemalja EU-a, a što bi omogućilo poseban status za Park-šumu Marjan u vlasništvu Grada Splita.

Zadužuje se gradonačelnik Grada Splita da u suradnji s nadležnim službama i JU Park-šuma Marjan, provede utvrđivanje vlasništva svih čestica zemljišta te evidentiranje svih šuma i šumskog zemljišta unutar obuhvata zaštićenog područja Park-šume, kao i da se izvrši njihov preklop i usklađenje, odnosno pokretanje postupka cjelovite katastarske izmjere. Zadužuje se gradonačelnik Grada Splita da od nadležnih ministarstva zatraži donošenje podzakonskih propisa za poduzimanje mjera za sprječavanje širenja, te suzbijanje štetnih organizama, kao i provedbu dodatnih mjera za protupožarnu zaštitu Park šume. Također, zadužuje se Komisija za urbanizam Gradskog vijeća da s predstavnicima vlasnika održi radnu sjednicu na temu legalizacija bespravno izgrađenih objekata u Park-šumi.
Na samom početku današnje sjednice predsjednik Gradskog vijeća Jure Šundov kazao je kako je primio veći broj mailova gradskih vijećnika, kao i mail gradonačelnika Andre Krstulovića Opare u kojem se,  kako je istaknuo Šundov, navodi da je tematska sjednica prerano sazvana s obzirom na to da je ista planirana za mjesec lipanj. Šundov je vijećnicima dao pojašnjenje da je sjednicu morao sazvati u roku od 15 dana s obzirom da je Most prikupio potpise za održavanjem, te takvo postupanje nalaže i Poslovnik. Tematskoj sjednici su,  bez mogućnosti sudjelovanja u raspravi, nazočili predsjednik i tajnik Društva MarjanSrđan Marinić i Goran Mrdaković, čelnik udruge Merjan Goran Jugović, tepredstavnik privatnih parcela Dario Alujević. Jednoglasnom odlukom vijećnika dano im je pravo da se kratko obrate, a na prijedlog vijećnice Aide Batarelo (SDP).
Uvodno se  u ime Društva Marjan obratio Srđan Marinić kazavši da je situacija po pitanju stanja šume jako loša. „Osušena je ili zaražena petina stabala  i to samo na sjevernoj strani Marjana oko 13 tisuća stabala“, kazao je, među ostalim, Marinić. Goran Jugović iz udruge Merjan upozorio je na višedesetljetni, životni problem legalizacije objekata na Marjanu pozvavši nadležna gradska i državna tijela da se konačno utvrde granice privatnih i državnih parcela na Marjanu. Zamjenik gradonačelnika Nino Vela dao je kratki pregled povijesti šume na Marjanu u zadnjih 150 godina, kazavši da Park-šuma treba ostati u vlasništvu grada, a ne države. “Zadnjih godina počelo je masovno sušenje alepskog bora, a radi se o stablima prosječne starosti oko 60 godina. Do sada se osušilo 13 posto stabala, a zaraženo je još 7 do 8 posto. Potrebno je upotrijebiti sva raspoloživa sredstva za suzbijanje nametnika i obnoviti marjansku šumu na stručan način. Šuma na Marjanu više je puta kroz povijest bila opustošena požarima, raznim nametnicima, ali i ljudskim faktorom, prvenstveno nemarom“, naveo je Vela dodavši da Park-šuma obuhvaća površinu od ukupno 300 hektara, od čega se jedna trećina nalazi u privatnom vlasništvu, a ostalo, dvije trećine, u vlasništvu Grada Splita. Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan Robert Koharević  u svom je izlaganju istaknuo kako znanost u Hrvatskoj još uvijek nije zabilježila štete od mediteranskog potkornjaka. “2017. je otkriven mediteranski potkornjak i tada je krenula lavina u Hrvatskoj. Javile su se Hrvatske šume da ga ima diljem Dalmacije, a razlog leži u klimatskim promjenama. Porasle su temperature i vlaga. Potkornjak na Marjanu nije nastao zbog starosti stabala, jer su stradala - mlada stabla“, pojasnio je ravnatelj JU koji je nakon izlaganja održao power-point prezentaciju o potkornjaku na Marjanu autora dr.sc.Milana Perneka s Hrvatskog šumarskog instituta. Ovlašteni pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, redarstvo i mjesnu samoupravu Damir Babić osvrnuo se na prometnu regulaciju u Park-šumi kazavši da se radi o ograničenoj vrsti prometa koji je pod potpunom kontrolom putem vinjeta koje izdaje Javna ustanova. Ana Pogorelić, ovl. pročelnica Službe za izgradnju i upravljanje razvojnim projektima izvijestila je kako je podnesen zahtjev za lokacijsku dozvolu za izgradnju hidrantske mreže. Branka Mimica, ovl. pročelnica Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša naglasila je kako je 1964. godine utvrđena zaštita Marjana te je 1988. povećana površina Park-šume. Upisan je kao kulturno dobro i iz toga proizlaze sve mjere zaštite koje obuhvaćaju prostor Park-šume. Kako je kazala Mimica, ne planiraju se u tom području nove zone za stanovanje, a južni pojas je namijenjen javnim sadržajem i plažama.  Savjetnik gradonačelnika za razvoj grada i EU fondove Krešimir Budiša govorio je o dobivenim EU sredstvima za projekt „Marjan 2020 - brdo prošlosti, oaza budućnosti“, naglasivši da je bilo iznimno teško raditi tri godine na pripremi projekta u okolnostima nesređenih imovinsko-pravnih odnosa u kojima nitko ne zna gdje je vlasništvo, gdje su katastarske, a gdje vlasničke čestice. Uslijedila je rasprava vijećnika.