16. prosinca 2014.

Obilježena 50. godišnjica proglašenja Marjana zaštićenim dijelom prirode

Obilježena 50. godišnjica proglašenja Marjana zaštićenim dijelom prirode

Prigodnom svečanošću u Vili Dalmacija, kojoj je prisustvovao i splitski gradonačelnik Ivo Baldasar obilježena je 50. godišnjica proglašenja Marjana zaštićenim dijelom prirode.

2014_12_16_marjan-50-god.jpg „Riječ je o važnom datumu kada je Marjan 1964. godine dobio prvi oblik zaštite. Od tada do prošle godine Marjan nije imao druge zaštite. Split je, zajedno sa Županijom prionuo radu na tzv. PPPO-a radi njegove trajnije i bolje zaštite, a u međuvremenu je, zahvaljujući Ministarstvu kulture i osobnom zalaganju ministrice Andreje Zlatar Violić, Marjan proglašen trajnim kulturnim dobrom, čime smo završili prvu fazu trajne zaštite Marjana. Nadam se da ćemo već iduće godine u suradnji s Županijom donijeti i prvi stupanj PPPO-a. To je najveći zadatak grada Splita, Javne ustanove Park šuma „Marjan“ i konzervatora. Marjan je jedan od simbola Splita, i Split sigurno ne bi izgledao ovako kao danas i kako ga stranci doživljavaju, bez brda Marjan. Nama je to potpuno prirodno, ali se stranci potpuno iznenade kad dožive šumu pet minuta hoda od centra grada. Dakle, zadatak je svima nama jasan: voljet Marjan i što više ga čuvati“, rekao je gradonačelnik Baldasar.
Ravnatelj Javne ustanove Robert Koharević je kazao da se danas, u odnosu na prvotnih 340 hektara, obuhvat zaštite proteže na 300 hektara. Podsjetio je i da je posljednje pošumljavanje započelo 1852. godine na mjestu sadašnjeg Židovskog groblja. „Danas Marjan više nije golo brdo. Preko 90 posto površine je pošumljeno borovom šumom. Proglašenje Marjana trajnim kulturnim dobrom bit će kapa nad svim vrstama zaštite, koja će onemogućiti i sve vrste bespravne izgradnje. Mi koji živimo u Splitu nismo ni svjesni što imamo nedaleko same Rive. To je prostor prvenstveno namijenjen rekreaciji, šetačima i građanima, da se djeca zabavljaju i rade uratke iz zaštite okoliša. Mi koji sada njime upravljamo moramo biti svjesni da smo ga samo posudili od svojih predaka i da ga moramo vratiti u što boljem svjetlu, boljem nego smo ga zatekli“, rekao je Koharević.
„Danas obilježavamo značajan jubilej kojom prigodom se možemo osvrnuti na ono što je iza nas. Kao posljednja mjera u zaštiti Marjana donesena odluka o zaštiti Marjana kao kulturnog krajolika. Riječ je o vrlo suvremenoj vrsti zaštite, koja je već ranije donesena kao preventiva, a sada kao trajna mjera i priprema za druge postupke zaštite Marjana kao kulturnog dobra“, kazao je izaslanik ministrice kulture Radoslav Bužančić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu. On je podsjetio da se već mjerama iz 2008. godine onemogućilo razmatranje tog dijela grada kao potencijalnog urbanog dijela na kojem se može dograđivati grad. Podsjećajući da je u rimsko doba Marjan bio hram, Bužančić je naglasio kako trebao iskoristiti činjenicu nove zaštite koja otvara nove mogućnosti rada, pri čemu se mora razgraničiti urbanitet. „Marjan nije ono što se zove projektirani park tipa Zrinjevca. On je puno više od toga. Mi ga baštinimo i trebamo ga sačuvati. Instrumente imamo, a sada treba naći sredstva i novce i napraviti projekte. Imamo ljude i pamet i uz najbolje želje za 50. rođendan želim vam veliki, dobar i uspješan posao“, kazao je Bužančić. Potom je Bužančić predao splitskom gradonačelniku Rješenje o novom stupnju zaštite Marjana. Promoviran je i Vodič kroz Marjan, u kojem je, na stotinjak stranica, dat kratak pregled povijesti Marjana i njegove zaštite, njegove flore i spomeničke baštine te prirodnih uresa.

Povratak