Održan Regionalni forum „Mediteran, klimatske promjene i prirodne katastrofe: dogovor Europske unije i Europski fond solidarnosti“

U organizaciji zagrebačkog Ureda za informiranje Europskog parlamenta, danas je u Centru za kulturu „Zlatna vrata“ održan Regionalni forum za raspravu „Mediteran, klimatske promjene i prirodne katastrofe: dogovor Europske unije i Europski fond solidarnosti“. Okosnica rasprave su događanja u Evropi tokom protekle sezone, kao i u Dalmaciji, počevši od požara pa do poplava.

U prvom dijelu foruma, kojem su prisustvovali i splitski srednjoškolci i u kojem se kontekstualizirala tema, govorili su splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, šibensko-kninski župan Goran Pauk, Ivan Kovačević – zapovjednik splitske Javne vatrogasne postrojbe te Đordana Barbarić ispred inicijative građana „Split gori“. U drugom dijelu govorili su europarlamentarci Dubravka Šuica, Željana Zovko, Ivica Tolić, potom članica komunikacijskog tima –evropska udruga Fire Safe Europe europska te Karmen Maričić iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Govoreći o razlozima održavanja Foruma, voditeljica Ureda, Violeta Staničić je istakla da su klimatske promjene jedan od najvećih izazova ovog stoljeća. „Republika Hrvatska je ozbiljno shvatila ovaj problem. Trenutna procjena ukupnog ulaganja u provedbu nacionalne strategije za prilagodbu klimatskim promjenama iznosi 3,5 milijardi eura. Najveći dio tog iznosa će se osigurati kroz evropske fondove, dok će iz državnog proračuna to iznositi 0,05 posto ovog iznosa. Europski parlament poziva na tri obvezujuća cilja: smanjenje domaćih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40% u usporedbi s 1990. g.; udio od 30% obnovljivih izvora energije u konačnoj energetskoj potrošnji te 40% povećanja energetske učinkovitosti“, kazala je Staničić, dodajući da je Mediteran odabran jer Sredozemlje spada u vrlo ranjivo područje što se tiče klimatskih promjena, posebno kada je riječ o sušama. Pojašnjavajući zašto regionalni i to baš u Splitu naglasila je da je „Hrvatska kao dio mediteranskog prostora i sama izložena negativnim učincima klimatskih promjena što je posebno vidljivo u Dalmaciji – od ekstremnih hladnoća i pucanja vodovodnih cijevi do ekstremnih vrućina i požara te bujica kao onih u Ninu i Zadru. Protekla požarna sezona je bila jedna od najtežih u hrvatskoj povijesti. Iako je protekla bez ljudskih žrtava, ovogodišnja šteta od elementarnih nepogoda iznosi oko 2,3 milijarde kuna, od čega većina otpada na požare. Upravo je požar oko Splita zaprijetio dramatičnim posljedicama, jer se širio skoro do urbanog područja“, rekla je voditeljica Staničić, izrazivši uvjerenje da će se na Forumu razgovarati o tome kako će se u okviru EU raditi na kompenzaciji nastalih šteta te kakvu politiku treba voditi da bi se u budućnosti spriječile slične situacije. Potom je gradonačelnik Krstulović Opara iznio kratki pregled događanja, vezanih za veliki požar u gradu te, kako svojih tako i postupaka onih koji su doprinijeli da se požar ugasi. Kao posebno zaslužnog istakao je zapovjednika JVP Kovačevića, s kojim je, kao i sa svojim zamjenikom Ninom Velom, koordinirao gašenje. „Tih nekoliko burnih sati su promijenili poimanje požara ne samo u Splitu i Dalmaciji, unatoč tome što je 2001. g. gotovo identičan požar poharao isto područje. Sada smo imali drugačiji pristup, jer su se uključili građani preko društvenih mreža i vidljivost tog požara je kudikamo jača i intenzivnija nego 2001. g.“, rekao je zahvalivši organizatorima na skupu na kojem će svi moći nešto naučiti, jer, kako je naglasio, „nije pitanje što sam ja i što je Split naučio iz svega što se dogodilo, nego kakve pouke možemo svi skupa izvući. Iskustva župana Pauka koji je na svom području doživio katastrofalne požare, pri čemu ni u Splitu, ni u Zadru ni na području dubrovačke i šibenske županije nije bilo ni jedne ljudske žrtve, jasno govore da smo ipak bili spremni. Ovaj požar su gasili – vatrogasci s našeg područja te iz cijele Hrvatske, uz građane, pripadnike 4. brigade i druge branitelje. Oni su branili kuće i ljude i u tome su bili apsolutno uspješni. Najveći dio od 132 milijuna kuna štete na splitskom području se odnosi na Hrvatske šume – 120 milijuna. Ostatak su razne štete, odnosno štete građana. U proračunu za ovu godinu smo, za saniranje šteta izdvojili 9,2 posto od ukupne štete, a za dogodine smo predvidjeli također ozbiljna sredstva o kojima ćemo raspravljati 6. prosinca, na Gradskom vijeću, prilikom donošenja proračuna za iduću godinu“, kazao je splitski gradonačelnik. Pojašnjavajući i ovom prigodom izjavu da grad nije bio spreman za požar naglasio je da „to nije bila optužba upućena nikome, nego tvrdnja da se grad nije mogao spremno oduprijeti ovakvoj katastrofi, što bi i malo tko inače uspio. Ipak, dijelovi sustava koji su bili zaduženi za upravljanje tom krizom, kao što su vatrogasci, policija i dio civilne zaštite su dobro odradili svoj posao. Grad nije bio spreman, jer su na ubrzavanje požara utjecali divlji deponiji koje smo mi sami napravili, zbog loše dostupnosti hidrantske mreže, zbog zagušenih i loših cesta, zbog činjenice da smo napravili legalizaciju divlje izgrađenih naselja, a da nismo i urbanizirali taj prostor te cijelog niza drugih slabosti, utvrđivanje kojih je potvrdilo ono što sam rekao prve večeri – da grad Split nije spremno dočekao požar. Te pouke smo predstavili u raznim studijama i na sjednici Gradskog vijeća te predsjedniku Vlade RH. Cijela ta studija je pouka za dalje. Naša iskustva u kroćenju požara sigurno mogu poslužiti našim evropskim partnerima. Mi smo ih „odradili“ najbolje što smo mogli, a puno bolje nego neki drugi i mislim da ovakvo iskustvo i znanje možemo podijeliti sa drugima, što su naše zračne snage i vatrogasci u, već nekoliko navrata, tokom protekle sezone i učinili pomogavši brojnim susjednim zemljama“, kazao je splitski gradonačelnik.