Otvorena izložba „Vratnice splitske katedrale 1214.-2014.“
U povodu obilježavanja 800 godina otkada je majstor Andrija Buvina izradio vrata katedrale sv. Dujma (Uznesenja Blažene Djevice Marije) u Splitu, danas je u palači Skočibučić-Lukaris na Peristilu otvorena izložba „Vratnice splitske katedrale 1214.-2014.“, ...
... kojem događaju su prisustvovali predsjednik Gradskog vijeća Splita Boris Ćurković, pročelnik Službe za kulturu i staru gradsku jezgru Siniša Kuko i savjetnik splitskog gradonačelnika za kulturu i znanost Igor Baković.
Riječ je o izložbi fotografija motiva s vrata, koje je izradio Živko Bačić, dugogodišnji fotograf Konzervatorskog odjela u Splitu, a koja je postavljena u organizaciji Konzervatorskog odjela u Splitu Ministarstva kulture te Splitsko – makarske nadbiskupije. Izložba je otvorena na isti dan te u isti sat, kada su prije 800 godina i postavljena vrata na katedralu.
Pozdravljajući skup na Peristilu u ime Grada i gradonačelnika Splita, predsjednik Ćurković je istakao kako vjeruje da dijeli sa svima prisutnima ushićenje, sreću, zadovoljstvo i ponos. „Sretan sam jer je jedno remek djelo obnovljeno i sačuvano nakon 800 godina te će nam i dalje služiti kao putokaz kulturnih i religioznih vrijednosti našeg naroda. Zadovoljan, jer će se, ne samo građani Splita, nego i brojni turisti koji posjećuju naš grad upoznati s ovim remek djelom romaničke kulture. Ponosni moramo biti na to, jer ovo remek djelo znači puno za svijest i samosvijest hrvatskog naroda i predstavlja naš doprinos, ne samo europskoj, nego i svjetskoj baštini, zbog čega nam ono i služi na čast“, rekao je predsjednik Ćurković.
„Buvinove vratnice su vrhunsko umjetničko, kulturno pa i teološko djelo. Stoga Buvinova vrata kao povijesna baština nisu samo priziv jednog blistavog prošlog vremena. Ona u sebi nose temelj vjere u kojima su sabrani naporni dani, tihe čežnje i vapaji. Veliki zanosi i neizbrojeni zazivi i molitve za pojedinca, obitelj, hrvatski narod i ljudski rod. U vratima žive daleka stoljeća jednog stvaralački bogatog i blistavog života. Pulsiraju evanđeoskom snagom baštinske dragocjenosti u svojoj neprocjenjivoj ljepoti, moleći od nas, ne samo poštovanje i divljenje, nego i oblikovanje svog čovještva i ljubav, koja po snazi pripadanja izvire iz ovih korijena“, kazao je župnik župe Blažene djevice Marije, Tomislav Čubelić.
„Ova vrata su silno značajna za europsku i našu umjetnost. Ona ruše dogme povijesti umjetnosti, koje smatraju da umjetnost izlazi iz vremena konjukture i dobrobiti. Vratnice su mali uradak male sredine, kojoj to nisu prva vrata. Diklecijanova palača ih je imala četiri i to imperijalna. Ipak, ova vrata su jedina koja imamo u jednom carskom okviru, carskog mauzoleja, ali koja govore nešto posve drugo. Ona govore o novom vremenu. O spasenju, o teološkom projektu koje je Split započeo kristijanizacijom, a živi sve do danas“, rekao je Radoslav Bužančić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu.
Saborski zastupnik i izaslanik ministrice kulture, Srđan Gjurković svrstao je Buvinine vratnice u sedam splitskih čuda. „Buvina je kulturna ikona Splita. Prvi umjetnik Splićanin, kojem znamo ime i opus. Izradivši prizore iz Kristova života na vratnicama on je nadišao svoju sredinu i zakoračio u svijet internacionalne umjetnosti i upisao Split na kulturnu kartu Evrope tog vremena“, naglasio je između ostalog Gjurković.
„Ovaj dan nam danas govori da Split nije pred zidom i da ima vrata. Ovdje su spomenuta četvora vrata iz rimskih vremena i vjerujem da su ta vrata u dijalogu s ovim vratima. Jer, kada se uđe unutra nismo u zidinama. Ima izlaza prema drugoj dimenziji i punini ostvarenja. Vjerujem da i danas postoji taj dijalog i da je on čitljiv na ovim vratima. Ovo su sveta vrata. Ovdje je upisano ono najvažnije za naš život, za našu ljudskost i vjeru. Na njima čitamo o nama, o našem svakodnevlju. Tu čitamo blizinu Boga i čovjeka. Tu čitamo ljubav na djelu. Vrata su prijevod Splitskog evanđelistara iz teksta u sliku“, istakao je nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić.
Na dvokrilnim drvenim vratima izrezbareni su prizori iz Kristova života od Navještenja do Uzašašća. Izrezbareni su u orahovu i rogačevu drvu, oslikani i pozlaćeni s 28 prizora iz Evanđelja. Na svakoj vratnici je po 14 plitkih reljefa uokvirenih stazama s geometrijskim i biljnim ornamentima (visine 5,24 m, širine 3.51 m). Motivi na lijevoj vratnici poredani su kronološki odozgo prema dolje, a na desnoj odozdo prema gore. Ovom izložbom ujedno počinje niz događanja (od znanstvenog skupa u rujnu ove godine do istraživanja i obnove – nakon sto godina, vratnica prema suvremenim restauratorskim metodološkim principima), kojima će se obilježiti ovaj značajan jubilej.