2017

Javna priznanja 2017.

Dodjela nagrada za životno djelo, osobnih i skupnih nagrada Grada Splita za 2016. godinu

 
Na prijedlog Komisija za  javna priznanja Grada Splita, Gradsko vijeće Grada Splita,  na 41. sjednici održanoj 28. ožujka 2017. godine, donijelo je Odluku o dodjeli tri nagrade za životno djelo, jedne osobne nagrade, te dvije skupne nagrade.


U kategoriji Nagrada za životno djelo u 2016. godini nagrađeni su:


DRAGO ŠTAMBUK, dr. med. – za veliki stvaralački doprinos hrvatskoj poeziji, hrvatskom jeziku i njegovim narječjima

Drago Štambuk, liječnik, pjesnik, esejist i diplomat, rođen je 1950. godine u Selcima na otoku Braču. Gimnaziju je završio u Splitu, a Medicinski fakultet na Sveučilištu u Zagrebu. Specijalizirao je internu medicinu te subspecijalizirao gastroenterologiju i hepatologiju. Od 1983. godine živi i radi u Londonu  gdje se na tamošnjim klinikama bavi znanstvenim i kliničkim  istraživanjem bolesti jetre i kopnice ( AIDS –a ), eksperimentalnom terapijom i brigom za oboljele.
Početkom agresije na Republiku Hrvatsku počinje njegova uspješna diplomatska karijera koja traje do današnjih dana. Godine  1991. postaje  opunomoćeni  predstavnik RH u Velikoj Britaniji, od 1995. veleposlanik je RH u Indiji i Šri Lanki, a od 1998. godine u Egiptu i većem broju arapskih zemalja. Od 2005. godine veleposlanik je u Japanu i Južnoj Koreji, a od 2011. u Brazilu, Kolumbiji i Venezueli.
Drago Štambuk iznimni je pregalac hrvatskog jezika, moderni klasik i veliki pjesnik svijeta i domovine. U četrdeset godina književnog djelovanja izdao je preko šezdeset knjiga poezije, prijevoda, eseja i antologija. U svom djelu uvijek je afirmirao svoje stvaralačko polazište -  grad Split u kojem je odrastao i koji snažno i kreativno živi u njemu.
Drago Štambuk je idejni začetnik, utemeljitelj, redoviti selektor i voditelj smotre Croatia redidiva koja se već dvadeset i sedmu godinu održava u Selcima na otoku Braču. Prva, s rađanjem hrvatske države, održana je 1991. godine, a temeljila se na „ča-kaj-što“ trojstvenosti i koneizacijskim potencijalima hrvatskog jezika. Naime, ta glasovita svehrvatska jezično-pjesnička smotra ravnopravno tretira čakavske, kajkavske i štokavske pjesnike, a jedan od njih ovjenčava se maslinovim vijencem čime postaje ovjenčanik – omaslinjenik ili poeta oliveatus, a njegovi stihovi uklešu se u mramornu ploču „Zida od poezije“. Svakih pet godina Štambuk sabire antologijske stihove petoro ovjenčanika u zbornik Maslinov vijenac. Ovaj jedinstveni kulturni događaj već je odavno prešao granice naše zemlje, postao značajnim fenomenom hrvatske nematerijalne baštine, te na najbolji mogući način i putokazom promicanja pjesništva i življenja hrvatske „trojedne“ riječi.
Dobitnik je brojnih međunarodnih i nacionalnih priznanja na području umjetnosti, književnosti ali i mirotvornog djelovanja, a književni rad mu je preveden na mnoge svjetske jezike. Član je Hrvatskog liječničkog zbora, General Medical Councila, Društva hrvatskih književnika, engleskog i hrvatskog PEN-a, a od 2008. godine i prvi počasni doživotni član japanskog PEN-a.


Prof. emeritus dr. sc. IVO BANOVIĆ, dr. med. -  za cjelokupan doprinos stručnom i znanstvenom radu, te razvoju i unapređenju medicinske znanosti iz područja ginekologije i opstetricije posebno perinatologije i patologije trudnoće

Rođen je 1937. godine u Kostanju – Omiš. Nakon završene klasične gimnazije u Splitu 1957. godine upisuje Medicinski fakultet na Sveučilištu u Zagrebu na kojem je diplomirao 1963. godine. Magistrirao je 1982., a doktorirao 1983. godine. Naslov „primarius“ dodijeljen mu je 1985. godine.
Ivo Banović je utemeljitelj suvremene perinatologije i posebne skrbi o patologiji trudnoće u Splitu i prvi je voditelj Odjela za patologiju trudnoće. Nakon povratka sa postdiplomske edukacije u Velikoj Britaniji, prvi u Odjelu, a kasnije Klinici uvodi nove metode ultrazvučnu ginekološko – opstetričku dijagnostiku, intenzivni elektronički nadzor ploda u trudnoći i porodu, te hormonsku analizu u procjeni stanja ploda i funkcije placente.
Za predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode KBC Split pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1987. godine, a nakon osamostaljenja Medicinskog fakulteta u Splitu 1997. godine izabran je za prvog predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu na kojoj dužnosti ostaje do lipnja 2002. godine, odnosno do umirovljenja. Utemeljitelj je Katedre za ginekologiju i opstetriciju Medicinskog fakulteta u Splitu 1997. godine kada postaje njen prvi pročelnik.
Obnašajući dužnost predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode u ratnom razdoblju doktor Ivo Banović je posebno zaslužan za organiziranje rada Klinike u vrlo otežanim uvjetima, te pružanje kvalitetne medicinske skrbi bolesnicama,trudnicama, rodiljama i novorođenčadi ne samo s područja grada Splita nego i šire iz ratom pogođenih dijelova naše Domovine ali i susjedne Bosne i Hercegovine, u razdoblju kada se broj poroda gotovo udvostručio do preko 6000. Nakon rata Klinika uspijeva nabaviti i novu suvremenu medicinsku opremu koja je vrlo brzo stavljena u funkciju dijagnostike i kirurgije, te cjelokupnu opremu za izvan tjelesnu oplodnju pomoću kojeg postupka je 2002. godine u Klinici za ženske bolesti i porode rođena prva beba.
Kao predstojnik Klinike Ivo Banović je organizirao rad prema suvremenim zahtjevima struke,  poticao edukaciju novih naraštaja liječnika kroz stručni i znanstveni rad, te organizirao brojne domaće i međunarodne skupove. Objavio je 124 stručna i znanstvena rada, koautor je pet knjiga iz ginekologije, opstetricije i perinatologije, recezent u tri udžbenika i nekoliko monografija. Uz potporu Ministarstva znanosti RH vodio je i dovršio dva znanstvena projekta: „Utjecaj žive kao onečišćivača morskog okoliša na trudnoću„ i „Humana reprodukcija u Dalmaciji“.

Član je mnogih udruženja i dobitnik više priznanja i odličja. Naslov profesor emeritus dodijeljen mu je 2011. godine.
Nakon umirovljenja nastavlja svoj rad kroz Akademiju medicinskih znanosti kao potpredsjednik splitske podružnice ne odustajući od edukacije i podržavanja posebice natalne i perinatalne skrbi. Radi se o izuzetnom liječniku i čovjeku koji je ostavio značajan trag u znanosti, zdravstvenoj skrbi kao i u životu našeg grada


FJODOR KLARIĆ – za poseban doprinos foto novinarstvu kojim je predstavio i trajno zabilježio splitsku, dalmatinsku i hrvatsku svakodnevnicu i važne događaje kroz više desetljeća

Feđa Klarić rođen je 1946. godine u Splitu gdje završava osnovnu školu i klasičnu gimnaziju „Natko Nodilo“ i pohađa Pravni fakultet. Na poziv tadašnjeg urednika Davorina Rudolfa 1971. godine dolazi u „Slobodnu Dalmaciju“ u kojoj provodi punih 40 godina svog radnog vijeka do umirovljenja 2011. godine. Zanat fotoreportera i potrebno radno iskustvo stekao je u gradskoj rubrici koju je tada vodio Miljenko Smoje. Feđa Klarić predstavnik je generacije fotoreportera čija će poetika i osobnost kao dobrodošla svježina u korpus domaće fotografije uvesti žanr žive reporterske fotografije i time utrti put budućoj generaciji fotografa.
Feđa Klarić je desetljećima kroničar zbivanja na užem splitskom i dalmatinskom području ali i širem području bivše Jugoslavije, Hrvatske i Europe. Zabilježio je neke od najznačajnijih događaja od druge polovice šezdesetih godina XX. stoljeća do današnjih dana. Istaknuo se u svim žanrovima novinske fotografije: politike, kulture, sporta, društvenih zbivanja, a posebno u reportažama.
Živo zainteresiran za život grada, njegove stanovnike, te važne događaje, fotografira u prolazu i bilježi duh vremena, prikazujući život u svoj njegovoj ljepoti i svim suprotnostima .On je kao fotoreporter naprosto svuda gdje se događa svakodnevni život prepun osobitih senzacija koje inspiriraju i provociraju pozornost. Njegove fotografije pričaju priče o radosti i prolaznosti i trajni su svjedoci  jednog vremena.
Priredio je šest samostalnih izložbi koje su postavljene u više gradova u Hrvatskoj i inozemstvu i autor je triju monografija.
Feđa Klarić je petnaest godina obnašao dužnost predsjednika Foto kluba Split čija je galerija prošle godine odlukom Ministarstva kulture proglašena zaštićenim kulturnim dobrom. Dobitnik je više priznanja. Za svoj novinarski rad odlikovan je Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, dobitnik je prestižne novinarske nagrade „Zlatno pero“, nagrade „Slobodne Dalmacije“ za životno djelo „Joško Kulušić“, odlikovan je nagradom HND za životno djelo „Otokar Keršovani“, te je počasni član Kuće slavnih hrvatskog foto novinarstva.

 

U kategoriji osobne nagrade u 2016. godini, nagrađeni su:


ANA LEŠINA – za posvećenost u pružanju pomoći potrebitima, nesebičan društveni angažman i humanitarno – volonterski rad

Ana Lešina rođena je 1980. godine u Splitu. Diplomirani je fizioterapeut i neuroterapeut, a svoje znanje koristi kako bi pomogla onima kojima je  stručna pomoć potrebna. Već jedanaest godina Ana volontira te svoje znanje i vrijeme nesebično dariva osobama s posebnim potrebama u Udruzi za osobe s intelektualnim teškoćama „Zvono“ i tri godine u Udruzi oboljelih od Parkinsonove bolesti „Parkinson i mi“. Terapeutskim vježbama Ana svakodnevno pomaže oboljelim osobama što pridonosi  olakšavanju tegoba, a time i obogaćivanju njihovog života.
Humanitarni rad i želja za pomaganjem drugima Anin je stil života, a činjenje dobra najveća nagrada.
Uz volontiranje u udrugama, Ana često obilazi korisnike u njihovim domovima. Nesebično je na raspolaganju tijekom cijelog dana, a najvažniji joj je osjećaj da je nekom pomogla. Anin volontersko – humanitarni rad prepoznat je i na državnoj razini, dobitnica je nagrade Ponos Hrvatske za 2016. Godinu.

 

U kategoriji skupne nagrade u 2016. godini, nagrađeni su:


ŠPORTSKI SAVEZ INVALIDA GRADA SPLITA – za ostvarene rezultate na polju vrhunskog športa osoba s invaliditetom

Športski savez invalida grada Splita kao neprofitna sportska udruga funkcionira na zajedničkom interesu promicanja sporta osoba s invaliditetom. Organizaciju sačinjavaju sportski klubovi osoba s invaliditetom, sekcije neparaolimpijskih sportova, sport slijepih i slabovidnih osoba te sport osoba s intelektualnim poteškoćama.
Športski savez invalida grada Splita broji 150 sportaša koji nastupaju na Paraolimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima, međunarodnim natjecanjima, kao i nacionalnim prvenstvima.
U 2016. godini Športski savez invalida Grada Splita zabilježio je povijesni uspjeh na polju vrhunskog sporta osoba s invaliditetom. Čak troje sportaša s ovog područja bili su aktivni sudionici Paraolimpijskih igara u Brazilu „Rio – 2016.“ što je dosad najveći ostvareni uspjeh. Na navedenom natjecanju osvojena je srebrna medalja u ekipnom natjecanju u stolnom tenisu, kategorija 3 i to od strane sportašice Saveza Anđele Mužinić. Također, odlične nastupe imali su i ostala dvojica splitskih paraolimpijaca: plivač Dino Sinovčić i judašica Lucija Brešković.
Svojim kvalitetnim radom kroz pedeset godina, čiju obljetnicu slavi ove godine, Savez je dao doprinos razvoju vrhunskog sporta kod osoba s invaliditetom kao i veliku zaslugu u njihovo uključivanje  u sportske programe, pridonoseći tako masovnosti ali i boljoj edukaciji i senzibilizaciji društva za sport osoba s invaliditetom.


UDRUGA MOST – za uspješne akcije u promicanju solidarnosti na području suzbijanja siromaštva, u pružanju podrške mladima s problemima u ponašanju i onima koji izlaze iz alternativne skrbi, te promicanje građanskog aktivizma i volonterskog rada

Udruga MOST osnovana je u Splitu 1995. godine. Svojim aktivnostima Udruga djeluje na području socijalne skrbi, a  usmjerena je na provedbu lokalnih, regionalnih, nacionalnih i međunarodnih strategija djelovanja na djecu i mlade, suzbijanju socijalne isključivosti, siromaštva i beskućništva,  te promicanju građanskog aktivizma i volonterskog rada.
I 2016. godina bila je prepuna aktivnosti i postignuća kojima je Udruga nastavila svoju misiju da na vrijednostima volonterskog rada, humanosti, solidarnosti poštivanju različitosti i ljudskih prava nastoji pružiti konkretnu pomoć potrebitima, ranjivim ljudima na margini, od maloljetnih teže prilagodljivih do onih koji su ostali bez krova nad glavom. Svojim primjerima, akcijama i edukacijama pokazali su kako postati volonter, širiti pozitivnu energiju u stvaranju zajednice u kojoj nema socijalno isključenih građana.
U prošloj godini MOST je raznim aktivnostima, programima i akcijama nastavio afirmaciju grada Splita kao grada solidarnosti u kojima je bilo uključeno  847 aktivnih  volontera svih dobnih skupina od čega najviše mladih u dobi od 15-30 godina  i više od 6700 volonterskih sati rada. Tijekom 2016. godine Udruga je skrbila o rekordnom broju korisnika, kroz sve programe i akcije bilo ih je obuhvaćeno 3417 raznih korisnika.
Tijekom 2016. Godine MOST je inicirao dvije nacionalne mreže „Mrežu PUP“ i „Mrežu socijalnih samoposluga“, te doprinio uvrštavanju beskućnika kao  posebne kategorije nezaposlenih u mjere HZZZ.