Muzej grada Splita

Muzej grada Splita smješten je u gotičko-renesansnoj palači plemićke obitelji Papalić, građenoj u 15. i 16. stoljeću. Palača Papalić sa dvorištem, lođom, bunarom i svečanom dvoranom na prvom katu spada u najljepše kulturno-povijesne spomenike grada Splita.

Počeci muzejskog djelovanja i sabiranja spomeničke baštine u Splitu povezani su upravo uz Papalićevu palaču. U toj reprezentativnoj gotičko-renesansnoj palači, koja je pripadala splitskoj plemićkoj obitelji Papalić, nalazila se zbirka antičkih kamenih spomenika iz Salone. Marko Marulić i Dmine Papalić obilazeći solinske ruševine sakupljali su i proučavali antičke natpise koje je Papalić dao uzidati u dvorište svoje palače.

Muzej sabire, čuva i prezentira materijalnu i duhovnu prošlost grada, priča priču o povijesti Grada – ne samo kroz izložene eksponate, već i kroz gotovo 200 audio-zapisa i galerija fotografija.

Galerija fotografija te audio-zapisi posjetiteljima Muzeja dostupni su putem Smart Guide platforme na njihovim 'pametnim' telefonima na hrvatskom i engleskom jeziku.

• Galerija Muzeja grada Splita smještena je u prizemlju arhitektonskog sklopa muzeja u Dioklecijanovoj ulici i u njoj se, kao i u izložbenom prostoru samog Muzeja, održavaju povremene izložbe.

Zanimljivost:

• Projektor Kinematografa Karaman
• Karamanov kinoprojektor sačuvan u Muzeju grada Splita, Patheov je model što ga je 1906. godine upotrebljavao Tršćanin Antonije Volić, a zatim 1907. godine Josip Karaman u svom splitskom kinematografu. Prva rasvjeta ovog projektora bila je na acetilensko svjetlo. Pogon se vršio postojećom ručicom, a brzina je okvirno regulirana.
• Karamanov kinematograf otvoren je u istoj kući u današnjoj Marmontovoj ulici. Kino je ponosno isticalo naziv Elektra, svečanije The Grand Phono Biograph ili još češće Bioskop Karaman. Kinematograf je mogao primiti do 500 osoba.

Galerija Emanuel Vidović posvećena je jednom od najznačajnijih hrvatskih umjetnika, Emanuelu Vidoviću (Split, 1870. – 1953.). Zamišljena je kao mjesto prikupljanja, obrade, istraživanja, zaštite i prezentacije slikareva materijalnog i duhovnog naslijeđa.

Galerija je dio Muzeja grada Splita i smještena je u klasicističkoj kući pokraj Srebrnih vrata Dioklecijanove palače. Ističe se iznimno vrijednim umjetničkim djelima i likovnim postavom koji naglašava sraz tradicionalnog i modernog u Vidovićevu djelu.

U stalnom postavu primijenjena je kombinacija tematskog izlaganja i kronološkog slijeda, a   Vidovićeve slike su podijeljene na tematsko-motivske krugove. Zasebnu cjelinu u postavu čine Vidovićevi portreti Splita u crtežu, koji pokazuju slikarevu povezanost sa zavičajem, ali i njegovu, nerijetko osporavanu, vještinu baratanja linijom.

Dio Galerije zauzima i rekonstrukcija Vidovićeva atelijera, koja je stavljena u funkciju ambijenta - izloška. Atelijer ne otkriva samo kontekst u kojem su nastajala umjetnikova djela, već simulira dio stvarnih motiva Vidovićeva slikarstva. Prostori između katova i hodnici iskorišteni su za prezentaciju dokumentarne građe o Emanuelu Vidoviću.

U Galeriji Emanuel Vidović redovito se organiziraju izložbe priznatih hrvatskih umjetnika, s posebnim osvrtom na splitsku likovnu scenu.

 Zanimljivost:

• Emanuel Božidar Vidović rođen je na Badnji dan 1870. godine na Šperunu u Velom Varošu. Prostori njegova djetinjstva, Split, Trogir i Solin, urezat će se duboko u pamćenje budućeg slikara. Prvu izložbu Vidović je organizirao zajedno s Josipom Lalićem u foyeru Općinskog kazališta u Splitu. Uz ulja, Vidović je izlagao i karikature.
• Prvu samostalnu izložbu sastavljenu od 122 djela priređuje 1903. godine u Splitu. Istu izložbu prenosi u Umjetnički paviljon u Zagrebu.
• Vidović, Katunarić, Meneghello Dinčić i Uvodić 1908. godine osnivaju humoristični list Duje Balavac. Vidović je jedan od organizatora Prve dalmatinske umjetničke izložbe koja je imala presudnu ulogu u povezivanju dalmatinskih umjetnika. Zajedno osnivaju Umjetničko društvo Medulić. Grupa Medulić u Splitu organizira Izložbu jugoslavenskih umjetnika iz Dalmacije, umjetnički oblik prosvjeda protiv talijanskog imperijalizma.
• Emanuel Vidović umire u 83. godini života, 1953. godine, a Galerija umjetnina u Splitu mu priređuje Posmrtnu izložbu.